Susret s pjesničkim opusom Antuna Gustava Matoša u cjelini svih oblika, od najviše esteticističke lirike i poeme Mòra do epigrama, uvjerava nas u pluralnost Matoševa artističkoga umijeća i otvara nov pogled na krajolik hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća. Po visokome esteticizmu svojih kanonskih lirskih struktura kao što su Utjeha kose, Srodnost, Maćuhica, Jesenje veče ili Notturno Matoš je vrh prvoga vala modernizma, otac Tina Ujevića na vrhuncu drugoga vala modernizma i praotac kasnoga modernizma Slavka Mihalića.

Matoševa feminina i domoljubna poetika ostala je nenadmašena u svojoj vrsti. Novo Matičino izdanje spaja ovog velikoga hrvatskog književnika s najvećom suvremenom poznavateljicom njegova opusa, uglednom teoretičarkom književnosti Dubravkom Oraić Tolić. Podijeljena je u dva dijela, knjiga dvoje autora u prvome dijelu javnosti prvi put unutar istih korica nudi uvid u cjelokupni Matošev poetski opus, od esteticističke lirike i poeme Mòra do satiričnih epigrama, a u drugome dijelu otisnuta je opsežna studija akademkinje Oraić Tolić o cjelokupnom Matoševu pjesničkom opusu.

Čitatelji će tako u jednoj knjizi moći pronaći i Matoševe antologijske i manje poznate pjesme, a svoje razumijevanje stihova iskušati i provjeriti u odnosu na vrsna tumačenja prvakinje „matošologije“ u nas.

Dubravka Oraić Tolić književna je teoretičarka, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Rođena je 1943. u Slavonskom Brodu. Filozofiju i ruski jezik s književnošću  studirala je u Zagrebu (1962–1966) i Beču (1967–1969). Magistrirala je tezom o pejzažu u djelu A. G. Matoša, a  doktorirala tezom o citatnosti u književnosti i kulturi. Od 1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1998. redovita je profesorica teorije književnosti, najprije na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, a zatim na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Predavala je kao gostujuća profesorica na sveučilištima u Münchenu (1992) i Göttingenu (2007), i sudjelovala na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Amsterdam, Bad Urach, Berlin, Bremen, Budimpešta, Heidelberg, Jena, Moskva, Pečuh, Sankt Peterburg, Rovereto, Tallinn, Veszprém).

Uređivala je s I. Frangešom biblioteke „Kritički portreti hrvatskih slavista“ i „Enciklopedija hrvatske književnosti“, a s K. Nemecom i V. Žmegačem biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Uredila je niz zbornika s Ernõom Kulcsárom Szabóm sa sveučilišta iz Budimpešte, surađivala na projektu Aleksandra Flakera „Pojmovnik ruske avangarde“ i „Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća“ te objavila stotinjak znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Pokrenula je projekt i uredila dokumentarnu monografiju na hrvatskome i engleskome jeziku „Hrvatsko ratno pismo 1991/92//Croatian War Writing 1991/92“. Osim znanstvenim radom bavi se pisanjem poezije i eseja te prevođenjem s ruskoga jezika (Petrograd Andreja Beloga, trilogija Valentina Kataeva Trava zaborava, poeme Velimira Hlebnikova Gul-mulina truba, Zangezi). Članica je uredništva časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija.

Za svoj rad nagrađena je s više nagrada: Vjesnikova nagrada za knjigu Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture 2006., Povelja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za 2012. godinu, nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2012. za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti za knjigu "Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente", Državna nagrada za znanost za životno djelo 2012. te nagrada „Josip i Ivan Kozarac“ za životno djelo 2016. Profesorica je emerita i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Odabrana djela (na hrvatskom jeziku): "Oči bez domovine" (1969.), "Pejzaž u djelu A. G. Matoša" (1980.), "Urlik Amerike" (1981.), "Teorija citatnosti" (1990.), "Palindromska apokalipsa" (1993.), "Književnost i sudbina" (1995.), "Paradigme 20. stoljeća" (1996.), "Dvadeseto stoljeće u retrovizoru" (2000.), "Muška moderna i ženska postmoderna: Rođenje virtualne kulture" (2005.), "Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente" (2011.), "Čitanja Matoša" (2013.), "Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji" (2016.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.