Nakon što Paul Rayment, šezdesetogodišnji biciklist i bivši fotograf, doživi tešku prometnu nesreću, liječnici mu moraju amputirati dio noge. Paulu predstoji dugo razdoblje oporavka i navikavanja na sasvim drukčiji život, a budući da odbija protezu, dodjeljuju mu njegovateljicu Marijanu, porijeklom Hrvaticu, o kojoj on s vremenom postaje sve više ovisan i prema kojoj, nakon početne hladnoće, počinje osjećati neodoljivu privlačnost. 

Iznenada, u Paulovu životu pojavi se Elizabeth Costello, književnica svjetskoga glasa, junakinja Coetzeeova prethodnoga romana, koja si je uzela u zadaću da Paula natjera da preuzme kontrolu nad svojim životom. No Rayment smatra da je ona spletkarica koja je u njegov život došla samo s jednim razlogom: da ga izučava i preuzme za lik svojega sljedećeg romana…

"Spori čovjek", prvi Coetzeeov roman što ga je napisao nakon primitka Nobelove nagrade za književnost (2003), prepun je književnih aluzija, a istražuje temu odnosa između bolesnika i njegovatelja, koju na višoj razini prati tema odnosa autora prema svojim likovima.

Roman "Spori čovjek" kritika je primila iznimno dobro. Roman je ušao u širi izbor za nagradu Man Booker 2005., a kritičar New York Timesa prikaz romana zaključio je riječima: "Predivno oblikovan, duboko promišljen, izvanredno napisan".

Pročitaj ulomak!

John Maxwell Coetzee, južnoafrički romanopisac engleskog jezičnog izraza, rođen je u Cape Townu u obitelji nizozemskih doseljenika 9. veljače 1940. U rodnom je gradu diplomirao engleski jezik i matematiku, a u SAD-u (The University of Texas) doktorirao englesku književnost. Predavao je na sveučilištima u New Yorku (1968–1971), Cape Townu (do umirovljenja 2002) i Adelaideu (od 2002), gdje se nakon umirovljenja trajno nastanio.

Od petnaestak romana najuspjeliji su mu oni čija se radnja, fiktivno ili stvarno, veže za povijest i društvene probleme Južnoafričke Republike, osobito za kolonijalizam i aparthejd: "Zemlja sumraka" ( Dusklands, 1974), "Čekajući barbare" ( Waiting for the Barbarians, 1980), "Život i doba Michaela K." (Life and Times of Michael K, 1983), "Doba željeza" (Age of Iron, 1990), "Sramota" (Disgrace, 1999), "Dječaštvo: Prizori iz provincijalnog života" (Boyhood: Scenes from Provincial Life, 1997), "Mladost: Prizori iz provincijalnog života II" (Youth: Scenes from Provincial Life II, 2002), "Ljetno doba" (Summertime, 2009), a kritičari visoko cijene i njegove postmodernističke romane "Foe" (1986) i "Gospodar Petrograda" (The Master of Petersburg, 1994), posvećene Defoeovu Robinzonu odnosno kasnijem životu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

Mnoge stilske osobitosti ranijih Coetzeejevih djela, primjerice sklonost autobiografskome, intertekstualnost, propitkivanje mogućnosti utvrđivanja istine i razumijevanja različitih kultura te odnosa govora i stvarnosti, vidljive su i u "Sporom čovjeku" (Slow Man, 2005) i trilogiji "Isusovo djetinjstvo" (The Childhood of Jesus, 2013), "Isusovo školovanje" (Schooldays of Jesus, 2016) i "Isusova smrt" (The Death of Jesus, 2019).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.