U književnim tekstovima smrt je oduvijek pronalazila prostor svoje reprezentacije, u svim književnim rodovima i vrstama. Poezija joj je svojim sklonošću onom emotivnom i refleksivnom osobito sklona – od najstarijih civilizacija do suvremenog pjesništva ljudska smrtnost javlja se kao jedna od najčešćih poetskih tema, u širokom spektru motiva, tematsko-ugođajnih faseta i stilsko-izvedbenih mehanizama. Suočavanje sa smrtnošću, što je za većinu ljudi najzahtjevnije ljudsko iskustvo, pod direktnim je uplivom čovjekove emocionalnosti koja utječe ne samo na razmišljanje i ponašanje nego i na način, sadržaj i strukturu jezične komunikacije, i na jezik sam. Promotriti načine na koje se izriče smrt u poetskom diskursu, analizirati jezičnu artikulaciju i emocionalno-misaonu stratifikaciju u pjesničkim iskazima o smrti, bio je temeljni zadatak ove studije.

U knjizi "Poetski napon smrti : Od kritika do tišine" Andrijana Kos Lajtman usredotočuje se na temu smrti i njezine književne prikaze. Autorica poduzima minuciozne stilističke analize pjesničkih opusa Antuna Branka Šimića, Jure Kaštelana i Darka Cvijetića naznačivši tako stogodišnji lûk lirske problematizacije smrti u našem jeziku. Pritom izdvaja ključne mehanizme lirskog zahvaćanja u temu te implicitno upućuje i na jedinstvenost i na ponovljivost pojedinih jezičnih i poetičkih rješenja.

Andrijana Kos Lajtman pokazuje iznimno dobro poznavanje izdvojenih opusa i kritičke literature o njima. Njezine su interpretacije detaljističke, koncentrirane, znalački vođene, mjestimično rekapituliraju važne hermeneutičke uvide, a mjestimično otkrivaju dosad neosvijetljena mjesta u navedenim opusima. Poetski napon smrti: od krika do tišine vrhunski je primjer tematske kritike koja pruža djelomice nove i drukčije uvide u poznato pjesničko štivo, koja u kanoniziranom i suvremenom tekstu nalazi mjesta suglasja i koja iznova pokreće plodotvornu raspravu o poeziji i njezinu jeziku.

Knjiga "Poetski napon smrti: od krika do tišine" revalorizira i usustavljuje temu smrti u pjesničkim opusima važnih autora (Šimić, Kaštelan, Cvijetić) upućujući na prepoznatljive semantičke modele njihova pjesništva, kao i na stilske mehanizme kojima razvijaju semantiku smrti. Autorica na relevantan način doprinosi razumijevanju teme smrti, sondirajući teorijsku, antropološku, jezičnu i filozofsku problematiku u pjesničko iskustvo jezika. Time doprinosi rasvjetljavanju teme i odabranih pjesničkih opusa, ali i cjeline novije književnosti kojoj pristupa s profiliranim osobnim senzibilitetom.

Marina Protrka Štimec

Knjiga Andrijane Kos Lajtman važan je prinos razumijevanju teme smrti i njezina tretmana u poeziji. Ona obogaćuje hrvatsku znanost o književnosti i interpretaciju biranih pjesničkih diskurza profinjenim stilističkim čitanjima i teorijski utemeljenim uvidima.

Krešimir Bagić

Andrijana Kos Lajtman (Čakovec, 1978.) redovna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nositeljica različitih kolegija iz hrvatske i svjetske književnosti. Znanstvenim je interesima najviše usmjerena suvremenoj književnosti. Objavila je šezdesetak znanstvenih radova u domaćim i stranim publikacijama te znanstvene knjige: "Autobiografski diskurs djetinjstva" (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.), "Poetika oblika – suvremene konceptualne i hipertekstualne proze" (Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.) i "Poetski napon smrti" (Naklada Ljevak, Zagreb, 2022.)

Autorica je pjesničkih zbirki "Jutarnji laureat" (Grad Čakovec, 2008.), "Lunule" (Disput i DHK, Zagreb, 2012., nagrada Dobriša Cesarić), "Teleidoskop" (HDP, Zagreb, 2018.) te "Stepenice za Stojanku K." (V.B.Z., Zagreb, 2019.) i "Plava i smeđa knjiga" (Meandarmedia, Zagreb, 2021.).

U suautorstvu s Damirom Radićem objavila je konceptualnu zbirku "Zarazna zona" (Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.). Pjesme su joj prevedene na makedonski, slovenski i mađarski jezik te objavljene u brojnim domaćim i stranim časopisima.

Povremeno se bavi književnom kritikom, kao i filmom. Autorica je dokumentarno-eksperimentalnih filmova "Tihi rubovi" (2019.) i "Dan antifašizma" (2019.) u suautorstvu s Damirom Radićem. Članica je Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK). Urednica je i voditeljica književno-kulturne tribine KAČ na Učiteljskom fakultetu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.