Aleph – točka koja sadržava sve točke, mjesto u kojemu se, iz svakog kuta, može vidjeti svaki zakutak svijeta – u slavnoj Borgesovoj priči skriven je u podrumu jedne kuće. Nimalo slučajno; da bi se vidjelo i razumjelo, zna sva istinska književnost, nužno je spustiti se do podruma. Ući u mrak i gledati.

Faruk Šehić pisac je koji svakom svojom knjigom čini baš to. U romanu "Cimetna pisma, dijamantna stvorenja", prvom koji je napisao nakon veličanstvene "Knjige o Uni", u svome podrumu pronalazi svemir i osvjetljava ga jezikom toliko jasnim i lijepim da boli. Ondje je naš Prvi rat, umoran i patrijarhalan, ostario i mučen želučanim tegobama. Ondje su Cortez Cortez i Cinnamon Girl, njegova djeca-geleri, dvoje čija ljubav umije osvijetliti svjetove. U Šehićevu podrumu, ponad ruševina, svemirski brodovi prte galaksijama, a holoakvarel-priče preživitelja bodu kroz vrijemeprostor – igle od vatre i usijanog mraka.

Ali "Cimetna pisma, dijamantna stvorenja" nisu roman o apokalipsi. Baš suprotno, oni su knjiga o onima koji apokalipse preživljavaju, a osobito o najhrabrijima među njima: onima koji nisu zaboravili kako voljeti.

Nema mnogo pisaca koji za Alephom tragaju toliko ustrajno i hrabro kao Faruk Šehić. Cimetna pisma, dijamantna stvorenja potraga su koja zahvaća još dalje u prostor, još dublje u vrijeme. U kojoj pri­povijedaju ratnici i pjesnici, poharani gradovi, strojevi s empatijom i naš neprijatelj. U kojoj se poezija i fizika napokon razotkrivaju kao jedno. Velik roman koji ne ostavlja sumnje: ono što je Šehić pronašao, naše je. Naš je svemir, naš je podrum, naša je i kuća.

Faruk Šehić rođen je 1970. u Bihaću, BiH. Do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini studirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je sljedeće knjige: "Pjesme u nastajanju" (2000.), "Hit depo" (2003.), "Pod pritiskom" (2004.), "Transsarajevo" (2006.), "Hit depo, Pod pritiskom, Transsarajevo, Apokalipsa iz Recycle bina" (2007.), "Knjiga o Uni" (2011.), "Moje rijeke" (2014.), "Priče sa satnim mehanizmom" (2018) i "Greta" (2021.). Književni kritičari često ga nazivaju glasom “pregažene generacije” pisaca rođenih sedamdesetih, koje su ratovi i raspad zajedničke države biografski i tematski obilježili.

Za roman "Knjiga o Uni" je dobio nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u 2011. godini, i nagradu Evropske unije za književnost – EUPL 2013. Za knjigu pjesama "Moje rijeke" je dobio nagradu "Risto Ratković" za najbolju objavljenu knjigu pjesama u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori za 2013./2014. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2014. Dobitnik je i nagrade Premio Internazionale Camaiore 2019. za knjigu izabranih pjesama "Ritorno alla natura/Povratak prirodi".

Knjige su mu prevođene na turski, albanski, slovenski, mađarski, makedonski, poljski, bugarski, njemački, engleski, talijanski, španjolski, holandski, arapski, rumunjski i francuski jezik. Radi kao novinar i kolumnist u uglednom sarajevskom magazinu BH Dani. Živi u Sarajevu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.