Zašto je u informatičkom dobu naša čitateljska publika neinformirana? Koja karika povezuje visoku književnost, recenzente i književnike s publikom koja čita malo i neredovito? Primjeri iz povijesti pokazuju kako su žanrovi održavali i razvijali pismenost, a i danas, u informatičkom dobu, mogu biti jaka podrška razvoju jezika, pismenosti i prilagodbe brzim promjenama koje nosi suvremeni način života. Žanrovi su nastali kada i slobodno vrijeme u doba naglog razvoja građanske klase u zapadnim zemljama. O nama ovisi hoćemo li postati uređeno društvo koje njeguje kulturu slobodnog vremena, što omogućuje održavanje jezika, osobni rast i prevenciju socijalne patologije.

U knjizi „Zagorkini sljedbenici“ Sandra Pocrnić Mlakar kroz vlastito iskustvo razvoja domaćih pisaca ukazuje na nedovoljno iskorištene potencijale domaće žanrovske scene, koja ima pisce, ali nema logistiku. U prvom dijelu knjige pod naslovom Domaći autor afirmira domaću pamet prikazana je scena koja dočekuje domaćeg autora žanrova – od redakcija i kritičara, preko medija do knjižara, knjižnica i publike. U drugom dijelu knjige, pod naslovom Samo naši pisci pišu o nama, autorica predstavlja pisce žanrova, krimića, ljubića, spekulativne fikcije i priručnika, koji se afirmiraju vlastitim snagama i uspješno komuniciraju s publikom bez podrške medija i institucija, a pišu serijale ili razvijaju multimedijske projekte.

Pisati razumljivo i pisati za publiku ne bi smjelo biti ispod časti današnjim književnicima, analitičarima i profesorima, a profesionalni kritičari koji svoju pismenost stavljaju u funkciju komuniciranja s publikom, kao što je činio Igor Mandić, trebali bi biti cjenjeniji. Bez uzornog novinarstva i uređene periodike koja bilježi dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje događaje, imat ćemo poteškoća i s procjenom stvarnosti, a ne samo aktualne književne produkcije – procjenjuje autorica i apelira na primjenu pozitivne psihologije u javnim medijima, što je ustaljena praksa u razvijenim zemljama.

U naizgled ležernom, konverzacijskom stilu, no s jakom podlogom činjenica (prikupljenih anketiranjem) Sandra Pocrnić Mlakar uvodi nas u proces nastajanja književnine svih vrsta. Upozorit će odmah na načelo „isplativosti“, koje u kulturi ima pogubne efekte. Također, uvest će nas u onaj uski prolaz između „Gutenbergove galaksije“ i svemoćnog interneta, gdje trenutno traje neopisiva gužva i „guranje za milisekundu slave“.

Božica Jelušić

„Zagorkini sljedbenici“ vraćaju novinarstvo na tvorničke postavke i povezuju knjigu i elektroničke medije. Nema sukoba ni konkurencije, medijski svijet je jedno i mediji se međusobno trebaju podržavati u obrađivanju sadržaja koji informira, educira i zabavlja, kako nekada, tako i danas u elektroničkom dobu. Sretne krajeve ne moramo uvoziti, kad ih možemo proizvoditi, podsjeća Sandra Pocrnić Mlakar.

Božica Brkan

Sandra Pocrnić Mlakar (Virovitica, 1964.), profesorica psihologije, urednica u nakladništvu, dugogodišnja novinarka. Od godine 2016. u vlastitoj nakladničkoj kući Beletra objavljuje priručnike i žanrovsku literaturu hrvatskih pisaca i bavi se brendiranjem autora.

U novinarstvu radi od 1987. godine kao novinar u dnevnim novinama te redaktorica i urednica u tjednicima i mjesečnicima. U nakladničkoj kući Profil između 2007. i 2016. objavljivala je žanrove i priručnike domaćih i stranih autora. Organizirala je, vodila i moderirala brojne promocije knjiga i autora te njihova predstavljanja u medijima. Sudjelovala je u osnivanju festivala Prvi prozak na vrh jezika – festival proze i poezije za autore do 35 godina te i FraMaFu festivala, festivala reportaže novinarstva i stripa. Godine 2022. pokrenula je Festival žanrova i priručnika Dvotočka na kojem predstavlja domaće autore.

U Beletri objavljuje po deset naslova godišnje i distribuira ih kroz najveće knjižarske mreže u knjižare u cijeloj Hrvatskoj.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.