"Teška ljeta" Božice Jelušić biografski su roman-esej o traženju emocionalnog utočišta i prisjećanju na suvremenike koji su bili oslonci, prijatelji i nadahnuće. Fluentan, živ i gust tekst traži pomnu usredotočenost, a vodi priču o djetinjstvu u provinciji te o zagrebačkim umjetničkim krugovima sedamdesetih i ranih osamdesetih godina u kojima je pjesnikinja stjecala spisateljsko samopouzdanje među uzorima i umjetnicima koji su je inspirirali.

"Iza nas je postojao Woodstock, ispred nas zlatne sedamdesete kad se svijet mogao dohvatiti rukom, i svatko je ponešto znao ili slutio, grabeći svoju priliku," piše Božica Jelušić, vraćajući se u doba kad je raspravljala o poeziji sa svojim literarnim uzorom Z.G., a vikende provodila s mističnom V., čije "Brdo iza oblaka" čeka objavljivanje. 

Likovima koji se pojavljuju u romanu ne navode se puna imena, već su na kraju knjige dodane njihove biografije. Uz impresivan stil i dominantne protagoniste, roman "Teška ljeta" svjedoči kako su mladi umjetnici međusobno pronalazili suvremenike koji će ih nadahnuti – kako su se prepoznavali, što su nalazili jedni u drugima, kako su djelovali jedni na druge, brusili kriterije i odmjeravali svoje visoke ambicije i aspiracije? Koga u svojoj sredini respektira pjesnikinja koja prevodi SylvijuPlath i Virginiju Wolf, s kim razgovara i o čemu, tko je njezina inspiracija, emocionalna podrška i umjetnički orijentir? 

"Teška ljeta" teško je nazvati romanom, prije svega je riječ o hibridnoj formi temeljno esejističke vokacije kroz čija se vrtloženja prati rast, traganje i formiranje protagonistice - ustvrdila je Ines Franić u svom prikazu. Kako u recenziji zapaža Božica Brkan, poetesi je u "Teškim ljetima" ipak ključan pojam posljednje slobode. "Umornoj školnici u godinama koja vuče plastične vrećice i gura bicikl (da se barem na nešto u životu može osloniti), kojoj ne staju na zebri u njenom malome gradu, a ona je kao u radijskoj emisiji Arisa Angelira čovjek 20. stoljeća nespremna na promjene, neshvatljiva svijetu, pa i najbliskijima, koji neprestano očekuju da konačno odraste, ona koja je sve vidjela i sve doživjela, koju nije strah više ni od čega, želi svoje vrijeme iskoristiti na najbolji način." 

Lada Žigo Španić primjećuje uzbudljivost maestralno napisane knjige i ističe tri kraja romana koja personifciraju tri kralja koji donose darove: "Na koncu ostaje nada, ona koju donose tri kralja još u djetinjstvima – jednu donosi Gašpar, kralj svjetla i čuvar blaga, drugu donosi Melkior, zaštitnik putnika, treću donosi Baltazar, zaštitnik fizičkog i mentalnog zdravlja."

A Nives Franić ističe da se autorica "uranjanjem u analiziranja, emocionalna jaružanja, ponorna svrdlanja približila se pripovijedanju Annie Ernaux, prije svega temeljnim nastojanjem da pisanjem dosegne sam ekstrakt života, obnavljajući vitalizam, 'zadnju slobodu', smionost, a onda i traganjem koje reflektira kako su sebstvo i društvo uvijek isprepleteni jer osobno iskustvo prožima i društveni i politički smisao.

Božica Jelušić rođena je u Pitomači (Podravina) 16. prosinca 1951. godine. Završila je studij hrvatskog i engleskog jezika. Bavila se različitim poslovima u domeni kulture, informiranja, društvenih djelatnosti i umjetničkih područja (literatura, novinarstvo, galerijska djelatnost).

Od mladosti piše poeziju i prozu. Prvu zbirku pjesama „Riječ kao lijepo stablo” objavila je 1974. godine. Od tada do danas objavila je 62 naslova poezije i proze u svim literarnim kategorijama (pjesme za djecu i odrasle, putopisi, eseji, kolumne, kritike, roman, slikovnice, monografije, dijarijski zapisi). Aktivna je suradnica domaćih i stranih literarnih časopisa. Sudjeluje na pjesničkim festivalima, seminarima i književnim razgovorima. Prevodi s engleskog i njemačkog jezika. Antologizirana, nagrađivana, zastupljena u čitankama i školskoj lektiri u RH.

Fragmentarno prevođena na desetak svjetskih jezika (ciklusi i cjeline). Također se bavi ekologijom i likovnim umjetnostima. Osnovala je prvo ekološko društvo u SZ Hrvatskoj - Ekološko društvo Đurđevac, koje se aktivno uključilo u 25 godišnju kampanju protiv dravskih elektrana. Organizirala je i katalozima popratila više od 250 likovnih izložaba. Prema evidenciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb ima oko 4500 bibliografskih jedinica u tisku i medijima. Nositeljica je Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle, WA., te nekoliko stipendija za rad u nevladinim udrugama (NGO).

Živi i radi u Đurđevcu i na obnovljenom plemićkom imanju Barnagor u Čepelovcu (Podravina), aktivno se baveći društvenim radom, ekologijom i književnim stvaralaštvom.

Važniji naslovi: "Riječ kao lijepo stablo" (pjesme), "Kopernikovo poglavlje" (pjesme), "Arielirika" (pjesme) "Zimzelen" (Izabrane pjesme), "Flauta u inju" (Izabrane pjesme), "Sabrana bjelina" (pjesme), "Slovostaj" (mozaički tekstovi), "Znak na zemlji" (eseji), "Meštri, meštrije" (kajkavske pjesme), "Nočna steza" (Kajkavske pjesme), "Štorga" (kajkavske pjesme), "Ftič kesnokrič" (kajkavske pjesme), "Okrhak kontinenta" (putopis), "Sjeverna strana i drugi puti" (putopis), "Čišćenje globusa" (roman), "Život kao knjiga" (biografska proza), "Perom i kistom" (eseji), "Sredinom mojih dana" (dijarijska proza), "Kotačev slavopoj" (pjesme), "Skok u dalj" (pjesme), "Vrata vrta" (pjesme), "Dravom i Podravljem" (ekološki zapisi), "Kajogledi, vnebogledi" (zbirka eseja).

Važnije nagrade: Sedam sekretara SKOJ-a, Nagrada Fran Galović, Nagrada Zvonimir Golob (za ljubavnu pjesmu), Nagrada Pasionske baštine (za duhovnu liriku), Nagrada Matice hrvatske (za roman), Nagrada Katarina Patačić (za kajkavsko stvaralaštvo), Nagrada Tin Ujević, Nagrada Zvane Črnja (za eseje) Nagrada Dubravko Horvatić, Nagrada za najljepši hrvatski putopis, i dr.

Prevela je pjesme W. B. Yeatsa za biblioteku Nobelovci, izd. Školska knjiga, Zagreb. U pojedinačnim ciklusima: S. Plath, J. Rodriguez, R. Frost, Lucian Blaga, Ana Ahmatova i dr.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.