Svojom vrckastom zaijubljenošću u Paula, najmlađeg Wilcoxa, slobodoumna i neobuzdana Helen Schlegel izaziva iskru koja će, neminovno zahvaćajući ostale članove obiju obitelji, potaknuti čitav niz tragikomičnih nesporazuma. Kada Henry, glava obitelji Wilcox, zaprosi Margaret, Heleninu stariju sestru, koja razboritim i promišljenim pristupom životu uvelike odstupa od njezinih ideala, to raspiri sukob koji će završiti kobno...

"Howards End" razotkriva, možda više negoli ijedno drugo Forsterovo djelo, teme bliske autorovu srcu. Među britke, pronicljive poteze kojima ocrtava trenutke što sažimaju stanje Otočnoga i općeeuropskoga duha u različitim staležima na kraju devetnaestoga i početku prošloga stoljeća Forster uspijeva umetnuti retke natopljene istančanim humorom, blagom ironijom i tihom liričnošću progovarajući o zatomljenim strastima i doživljajima, ali i raznovrsnom poimanju ljubavi, čime stvara jedan od najupečatljivijih romana engleske književnosti.

O značenju Forsterova osebujna književna stvaralaštva svjedoči i nagrada što je dodjeljuje Američka akademija umjetnosti i književnosti, a koja nosi njegovo ime.

Edward Morgan Forster (1879 –1970) studirao je na King's Collegeu u Cambridgeu. Bio je član Bloomsbury književne grupe, gdje je u druženju s istaknutim intelektualcima razvio uvjerenje o važnosti osobnih međuodnosa i nužnosti slobodne intelektualne rasprave. Te se ideje u konkretiziranim oblicima provlače kroz njegove romane. Bez obzira na to zbiva li se radnja u Engleskoj, Italiji, Grčkoj ili Indiji, likovi se dijele na one koji se u djelovanju oslanjaju na instinkte i osjećaje, pa makar time izazvali kaos i nepredvidljive posljedice, te na druge, kojima su stereotipna načela građanskog i imperijalnog reda mjerila ponašanja i djelovanja.

Njegovi rani romani su "Gdje se anđeli plaše kročiti" ("Where Angels Fear to Tread", 1905) i "Soba s pogledom" ("A Room with the View", 1908), "Najdulje putovanje" ("The Longest Journey", 1907) . Potom slijedi njegovo poznati roman "Howards End" (1910) prema kojem je snimljena i uspješna filmska inačica. Godine 1924. dovršava svoj posljednji i po mnogima najbolji roman "Put do Indije" ("A Passage to India"), sintezu svojih ideja o čovjeku. Nakon velikog uspjeha ovog romana dobiva poziv Sveučilišta Cambridge da održi renomirana Clark Lectures - predavanja koja su potom objavljena pod imenom "Aspects of the Novel" (1927) koja i danas predstvaljaju cijenjenu zbirku književnih kritičkih i teorijskih eseja.

Forster je pisao i erotske kratke priče od kojih su neke objavljene tek nakon njegove smrti u "The Life to Come and Other Stories" (1972). Međutim, jedini otvoreno homoerotični roman jest "Maurice", objavljen tek godinu dana iza njegove smrti i u kojem otvoreno progovara o toj problematici.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.