Osmi roman Paula Austera «Mr. Vertigo» vraća nas u bližu prošlost Amerike, u kasne dvadesete godine dvadesetog stoljeća. To je, na početku, obična priča o dječaku Waltu, inteligentnoj uličnoj protuhi. Taj Walt, siroče, stvarno nema što ostaviti na jadnim gradskim ulicama onog dana kad upozna svog budućeg učitelja letenja, meštra Yehudija.

Tako započinje novi i nevjerojatni život u kojem se jedan devetogodišnjak preobraća u neku vrstu urbanog Petra Pana, ili još bolje Huckleberryja Finna koji lebdi. Njegov pak mentor, meštar Yehudi, navodno Židov iz Budimpešte, uvjerljiv je simbol one stare, uvrnute dylanovske Amerike.

Kao i u drugim svojim romanima, Paul Auster će se i u «Mr. Vertigu» umješno poigravati s američkom mitologijom, a u romanesknu radnju vješto uplitati izmišljene historijske koincidencije (primjerice, prva Waltova levitacija odigrat će se istovremeno kad i Lindberghov prelet preko Atlantika). Walt, koji je tako brzo naučio letjeti i postao velikom »medijskom« zvijezdom, još brže će oboljeti od pogubne bolesti za svoj posao: vrtoglavice. A onaj isti meštar Yehudi, koji je tako uspješno inicirao Walta u svijet levitacije, morat će, kad magija letenja sasvim iščezne, dječaka Walta vratiti u svijet običnosti.

Iako je u romanu «Mr. Vertigo» prikazan lijep dio američkog života u dvadesetima, Auster nije ni ovoga puta pisao epsku priču. Njemu su američke dvadesete samo polazište za romanesknu »raspravu« o jednom od najvažnijih fenomena 20. stoljeća, a taj se fenomen zove progres. Waltova slava, kao i slava progresa u romanu «Mr. Vertigo» (premijerno objavljenom prije desetak godina) bit će jako kratka ali i tako neshvatljivo bolna da je više nitko nikada neće moći zaboraviti.

Paul Auster rođen je u Newarku, država New Jersey 1947. godine. Englesku i komparativnu književnost diplomirao je na Sveučilištu Columbija, zatim je četiri godine radio kao književni prevoditelj u Parizu. Svjetsku popularnost i sveopće priznanje kritike stekao je "Njujorškom trilogijom", koju tvore tri kratka romana: "Stakleni grad", "Duhovi" i "Zaključana soba". Napisao je više od 15 romana, nekoliko knjiga autobiografskih zapisa i zbirki poezije. Napisao je više scenarija, među njima i za film "Dim" (Smoke, 1995) Waynea Wanga, koji se smatra kultnim ostvarenjem 1990-ih. Neke od njih je i sam režirao (Lulu na mostu, Inner Life of Martin Frost). 

Godine 2013. objavio je odabranu prepisku s nobelovcem J. M. Coetzeejem "Here and Now: Letters 2008–11", a 2017. opsežni "4321", prvi roman nakon sedam godina. Knjige su mu prevedene na 35 svjetskih jezika. Živi u Brooklynu, država New York, sa ženom Siri Hustvedt, također književnicom i dvoje djece.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.