Toril Moi
Seksualna/tekstualna politika : Feministička književna teorija : Til mamma og pappa
- Nakladnik: AGM
- Prijevod: Maša Grdešić
- 12/2007.
- 294 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789531743198
- Cijena: 14.86 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
«Ovaj uvod u feminističku književnu teoriju, namijenjen je širem čitateljstvu kao i studentima književnosti. Cilj mi je bio predstaviti dva glavna pristupa feminističkoj književnoj teoriji, angloamerički i francuski, kroz detaljnu raspravu o najreprezentativnijim figurama na svakoj strani. Premda se nadam da sam dala točan i iscrpan prikaz glavnih tendencija unutar područja, knjiga nema namjeru pružiti pregled golemoga broja feminističkih kritičkih studija objavljenih od kraja 1960-ih do danas. Ne nudi ni pregled različitih feminističkih čitanja ili interpretacija književnih djela. Njezin je glavni interes rasprava o metodama, načelima i politici koja je na djelu unutar feminističke kritičke prakse.
Primarni je cilj feminističke kritike uvijek bio politički: ona teži razotkriti, a ne ovjekovječiti patrijarhalne prakse. Stoga sam pokušala svoju kritiku teorijskih pozicija drugih feministica jasno smjestiti unutar perspektive feminističke politike: mi kao feministice ipak ponajprije na tom terenu moramo biti sposobne legitimirati vlastiti rad.
Konstruktivna bi kritika, međutim, trebala ukazati na položaj s kojega govori; jednostavno reći da govorite kao feministica nije dostatan odaziv na tu odgovornost. Poput mnogih drugih feministički nastrojenih sveučilišnih profesorica govorim kao žena s vrlo slabim uporištem u profesiji kojom dominiraju muškarci». (Iz Predgovora)
U SAD knjiga «Seksualna/tekstualna politika» slovi za glasnika poststrukturalizma jer je američkim čitateljima predstavila i približila francusku feminističku teoriju, a tom je uvodu Moi ubrzo pridružila i dvije tematski srodne antologije, «The Kristeva Reader» (1986.) i «French Feminist Thought» (1987.). Knjiga je svojoj autorici ujedno priskrbila poziv Sveučilišta Duke za gostovanje u zimskom semestru akademske godine 1987./1988., a zatim i ponudu za stalni posao na sveučilištu gdje je i danas profesorica na Odsjeku za romanistiku...
Rođena 1953. u Norveškoj, gdje je na Sveučilištu u Bergenu 1980. magistrirala i 1985. doktorirala komparativnu književnost, Moi se do 1985. uzdržavala prevođenjem, stipendijama i povremenim predavačkim angažmanima poput onoga na Pembroke Collegeu u Oxfordu gdje je bila prva žena koja je imala pravo dvaput tjedno objedovati u profesorskoj blagovaonici. Ipak je 1985. dobila posao ravnateljice upravo pokrenutoga Centra za feministička istraživanja u humanistici na Sveučilištu u Bergenu koji je uz predavački i istraživački rad uključivao uređenje prostorija Centra, računovodstvo, administraciju te tajničke dužnosti. Moi je tamo igrala ulogu "dežurne« feministice sve do već spomenutoga povijesnog poziva s Dukea.
Primarni je cilj feminističke kritike uvijek bio politički: ona teži razotkriti, a ne ovjekovječiti patrijarhalne prakse. Stoga sam pokušala svoju kritiku teorijskih pozicija drugih feministica jasno smjestiti unutar perspektive feminističke politike: mi kao feministice ipak ponajprije na tom terenu moramo biti sposobne legitimirati vlastiti rad.
Konstruktivna bi kritika, međutim, trebala ukazati na položaj s kojega govori; jednostavno reći da govorite kao feministica nije dostatan odaziv na tu odgovornost. Poput mnogih drugih feministički nastrojenih sveučilišnih profesorica govorim kao žena s vrlo slabim uporištem u profesiji kojom dominiraju muškarci». (Iz Predgovora)
U SAD knjiga «Seksualna/tekstualna politika» slovi za glasnika poststrukturalizma jer je američkim čitateljima predstavila i približila francusku feminističku teoriju, a tom je uvodu Moi ubrzo pridružila i dvije tematski srodne antologije, «The Kristeva Reader» (1986.) i «French Feminist Thought» (1987.). Knjiga je svojoj autorici ujedno priskrbila poziv Sveučilišta Duke za gostovanje u zimskom semestru akademske godine 1987./1988., a zatim i ponudu za stalni posao na sveučilištu gdje je i danas profesorica na Odsjeku za romanistiku...
Rođena 1953. u Norveškoj, gdje je na Sveučilištu u Bergenu 1980. magistrirala i 1985. doktorirala komparativnu književnost, Moi se do 1985. uzdržavala prevođenjem, stipendijama i povremenim predavačkim angažmanima poput onoga na Pembroke Collegeu u Oxfordu gdje je bila prva žena koja je imala pravo dvaput tjedno objedovati u profesorskoj blagovaonici. Ipak je 1985. dobila posao ravnateljice upravo pokrenutoga Centra za feministička istraživanja u humanistici na Sveučilištu u Bergenu koji je uz predavački i istraživački rad uključivao uređenje prostorija Centra, računovodstvo, administraciju te tajničke dužnosti. Moi je tamo igrala ulogu "dežurne« feministice sve do već spomenutoga povijesnog poziva s Dukea.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
