Jure Krišto
Riječ je o Bosni
- Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
- 02/2008.
- 472 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532122985
- Cijena: 29.20 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
„Naslovi ponekad puno kažu o sadržaju knjige, no ponekad ne otkrivaju sve. Potonje je slučaj s knjigom koju imate u ruci. Njezin je naslov mogao glasiti "Riječ o Bosni". Tada bi naznačivao da je autor samo htio pisati o nekim vidovima zemlje tog imena. No naslov je mogao biti i "O Bosni je riječ", što bi ukazivalo na povišeni emocionalni ulog svojstven parničenju, polemici i razgovoru podignutih glasova. Ovdje je izabran naslov "Riječ je o Bosni". On nedvojbeno nosi u sebi nešto od naboja spomenuta u svezi s prethodnim mogućim naslovom, ali je neutralniji, smireniji i sabraniji. U svakom slučaju, naslovom se već htjelo istaknuti važnost predmeta (svijeta, države, kulture) o kojemu je riječ, tj. Bosne i Hercegovine.
Važnost za koga? Tu već ulazimo u srž same stvari. Poznato je da je Bosna i Hercegovina barem stoljeće i pol predmet prijepora između Hrvata, Srba i elite bosansko-hercegovačkih muslimana. Dakle, pitanje Bosne i Hercegovine je važno za sve te tri strane. Ovdje je riječ o hrvatskome pogledu na "problem Bosne" i o važnosti predmeta rasprave istaknutom dijelom naslova kojim se ističe da je "riječ" o Bosni. Riječ je o hrvatskome pogledu ne samo zbog toga što je pisac Hrvat iz Bosne, nego još više zbog toga što autor vjeruje da zastupa predmnijevani hrvatski interes. Svjestan sam da se ideje iznesene u ovoj knjizi neće svidjeti svima, štoviše, neće se svidjeti mnogima.
Možda se neće svidjeti Bošnjacima-muslimanima i Srbima, no ako je suditi po rasprama o tome tijekom povijesti, neće se svidjeti ni mnogim Hrvatima. No želim istaknuti da moja razmišljanja o Bosni nisu pisana s predumišljajem niti navijački. U istraživanjima sam nastojao biti otvoren prema stvarnosti onakvoj kakva jest, a u objašnjavanju te stvarnosti nastojao sam ne skrivati ništa te sučeliti argumente raznih strana, opredjeljujući se za one koji su mi se činili najjačima. No ne treba previdjeti činjenicu da je u objašnjavanju činjenica najviše prisutna osobna predilekcija i zaleđe."
( autorova riječ iz Predgovora )
S hrvatske gledišne točke pitanje Bosne i Hercegovine je sastavni dio "hrvatskog pitanja" te se Jure Krišto i sam bavio tim pitanjem od trenutka pokušaja razumijevanja moderne hrvatske povijesti i prisutnosti istaknutih crkvenih ljudi i interesa u njoj. Stoga je raspon njegovih interesa išao od zauzeća Austro-Ugarske Monarhije Bosne i Hercegovine i uspostave redovite crkvene hijerarhije u njoj do života u poslijedaytonskoj Bosni i Hercegovini. To je ujedno raspon sadržaja ove knjige.
Nakon uvodnoga poglavlja o mitskim predodžbama o Bosni i oko Bosne, razmatra se politički život u toj zemlji od austro-ugarskog zauzeća do Prvoga svjetskog rata. Značenje uvođenja redovite crkvene hijerarhije i uloga prvoga nadbiskupa dr. Josipa Stadlera u središtu je tih razmatranja. Njegovo značenje za svekoliki život Bosne i Hercegovine istaknuto je i raspravom o njemu i njegovim protivnicima.
I Ivo Pilar, još jedan došljak u Bosnu, odigrao je važnu ulogu, što razmatra sljedeće poglavlje. Bosna je uvijek bila važna sastavnica političkog života u Hrvatskoj te nije čudno da su se i Frano Šupilo i Josip Frank često osvrtali na život u toj zemlji, često očitujući kritične točke svojih ideoloških i političkih gledanja upravo na pitanju Bosne.
Bosna je važna hrvatskoj politici i s gledišta geopolitike. Stoga nije čudno da se Pilar bavio i time, što se obrađuje u posebnome poglavlju. Tim istim pitanjem bavio se i Ivo Lendić, čovjek ne tako blizak Pilaru, ali s mnogo dodirnih točaka u razmatranju geopolitičkog položaja hrvatskih zemalja, što znači i Bosne i Hercegovine.
Kao dug krajevnoj povijesti, ali i kao zgodan način predstavljanja pojavnosti dugog trajanja, Krišto je posvetio podužu raspravu usponima i padovima podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak u Duvnu (Tomislavgradu). Usponi i padovi ovisili su o promjenama režima i sustava vladanja u kojima se i ime tog gradića mijenjalo.
Lendić je bio sudionik Hrvatskoga katoličkog pokreta i novinarskom akribijom snažan promicatelj nekih njegovih zasada. Petar Rogulja, još jedan Bosanac, daleko je jače obilježio Katolički pokret i usmjerio ga na tračnice jugoslavenstva, što je predmet posebne rasprave.
Konačno, nezaobilazan je vrhbosanski nadbiskup Ivan Šarić kao "biskup Katoličke Akcije" koji je, zajedno sa svojim krugom, predstavljao suprotan pol katoličkih idejnih opredjeljenja. Nadbiskup Šarić je prisutan i u raspravi o katoličkim stajalištima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i prema njoj.
Kraća rasprava je posvećena i muslimanskom odnosu prema NDH i njihovoj ulozi u njezinu kratkom trajanju sa stajališta nekih važnih katoličkih ljudi.
Komunističkome razdoblju posvećena je poduža rasprava o staleškom svećeničkom udruženju u Bosni i Hercegovini "Dobri Pastir", koja je izazvala nekoliko polemičkih istupa, što se također donosi.
Knjiga završava autorovim kritičkim osvrtom na knjigu Ivana Lovrenovića o bosanskim Hrvatima, koja u mnogočemu rekapitulira i sažima probleme koje je raspravljao u prethodnim dijelovima knjige i propituje položaj Hrvata danas u Bosni i Hercegovini.
***
Jure Krišto rođen je u Stipanjićima, općina Duvno (Tomislavgrad), BiH. Prvi put doktorirao 1979. na Notre Dame University u SAD-u, a drugi put 1993. na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1990. predavao je na više sveučilišta u SAD-u. Od 1991. zaposlen je u Hrvatskome institutu za povijest kao voditelj istraživačkog projekta. Bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik Časopisa za suvremenu povijest, a sada je urednik novoga časopisa Review of Croattan History. Izabran je u trajno zvanje znanstvenog savjetnika. Član je brojnih međunarodnih strukovnih udruga. Uz niz znanstvenih radova u Hrvatskoj i u svijetu, objavio je više knjiga, među kojima: "Prešućena povijest" (1994.), "Katolička crkva u totalitarizmu" (1998.), "Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska" (1998.) u dva sveska, "Sukob simbola" (2001.) i "Hrvatski katolički pokret" (2004.).
Važnost za koga? Tu već ulazimo u srž same stvari. Poznato je da je Bosna i Hercegovina barem stoljeće i pol predmet prijepora između Hrvata, Srba i elite bosansko-hercegovačkih muslimana. Dakle, pitanje Bosne i Hercegovine je važno za sve te tri strane. Ovdje je riječ o hrvatskome pogledu na "problem Bosne" i o važnosti predmeta rasprave istaknutom dijelom naslova kojim se ističe da je "riječ" o Bosni. Riječ je o hrvatskome pogledu ne samo zbog toga što je pisac Hrvat iz Bosne, nego još više zbog toga što autor vjeruje da zastupa predmnijevani hrvatski interes. Svjestan sam da se ideje iznesene u ovoj knjizi neće svidjeti svima, štoviše, neće se svidjeti mnogima.
Možda se neće svidjeti Bošnjacima-muslimanima i Srbima, no ako je suditi po rasprama o tome tijekom povijesti, neće se svidjeti ni mnogim Hrvatima. No želim istaknuti da moja razmišljanja o Bosni nisu pisana s predumišljajem niti navijački. U istraživanjima sam nastojao biti otvoren prema stvarnosti onakvoj kakva jest, a u objašnjavanju te stvarnosti nastojao sam ne skrivati ništa te sučeliti argumente raznih strana, opredjeljujući se za one koji su mi se činili najjačima. No ne treba previdjeti činjenicu da je u objašnjavanju činjenica najviše prisutna osobna predilekcija i zaleđe."
( autorova riječ iz Predgovora )
S hrvatske gledišne točke pitanje Bosne i Hercegovine je sastavni dio "hrvatskog pitanja" te se Jure Krišto i sam bavio tim pitanjem od trenutka pokušaja razumijevanja moderne hrvatske povijesti i prisutnosti istaknutih crkvenih ljudi i interesa u njoj. Stoga je raspon njegovih interesa išao od zauzeća Austro-Ugarske Monarhije Bosne i Hercegovine i uspostave redovite crkvene hijerarhije u njoj do života u poslijedaytonskoj Bosni i Hercegovini. To je ujedno raspon sadržaja ove knjige.
Nakon uvodnoga poglavlja o mitskim predodžbama o Bosni i oko Bosne, razmatra se politički život u toj zemlji od austro-ugarskog zauzeća do Prvoga svjetskog rata. Značenje uvođenja redovite crkvene hijerarhije i uloga prvoga nadbiskupa dr. Josipa Stadlera u središtu je tih razmatranja. Njegovo značenje za svekoliki život Bosne i Hercegovine istaknuto je i raspravom o njemu i njegovim protivnicima.
I Ivo Pilar, još jedan došljak u Bosnu, odigrao je važnu ulogu, što razmatra sljedeće poglavlje. Bosna je uvijek bila važna sastavnica političkog života u Hrvatskoj te nije čudno da su se i Frano Šupilo i Josip Frank često osvrtali na život u toj zemlji, često očitujući kritične točke svojih ideoloških i političkih gledanja upravo na pitanju Bosne.
Bosna je važna hrvatskoj politici i s gledišta geopolitike. Stoga nije čudno da se Pilar bavio i time, što se obrađuje u posebnome poglavlju. Tim istim pitanjem bavio se i Ivo Lendić, čovjek ne tako blizak Pilaru, ali s mnogo dodirnih točaka u razmatranju geopolitičkog položaja hrvatskih zemalja, što znači i Bosne i Hercegovine.
Kao dug krajevnoj povijesti, ali i kao zgodan način predstavljanja pojavnosti dugog trajanja, Krišto je posvetio podužu raspravu usponima i padovima podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak u Duvnu (Tomislavgradu). Usponi i padovi ovisili su o promjenama režima i sustava vladanja u kojima se i ime tog gradića mijenjalo.
Lendić je bio sudionik Hrvatskoga katoličkog pokreta i novinarskom akribijom snažan promicatelj nekih njegovih zasada. Petar Rogulja, još jedan Bosanac, daleko je jače obilježio Katolički pokret i usmjerio ga na tračnice jugoslavenstva, što je predmet posebne rasprave.
Konačno, nezaobilazan je vrhbosanski nadbiskup Ivan Šarić kao "biskup Katoličke Akcije" koji je, zajedno sa svojim krugom, predstavljao suprotan pol katoličkih idejnih opredjeljenja. Nadbiskup Šarić je prisutan i u raspravi o katoličkim stajalištima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i prema njoj.
Kraća rasprava je posvećena i muslimanskom odnosu prema NDH i njihovoj ulozi u njezinu kratkom trajanju sa stajališta nekih važnih katoličkih ljudi.
Komunističkome razdoblju posvećena je poduža rasprava o staleškom svećeničkom udruženju u Bosni i Hercegovini "Dobri Pastir", koja je izazvala nekoliko polemičkih istupa, što se također donosi.
Knjiga završava autorovim kritičkim osvrtom na knjigu Ivana Lovrenovića o bosanskim Hrvatima, koja u mnogočemu rekapitulira i sažima probleme koje je raspravljao u prethodnim dijelovima knjige i propituje položaj Hrvata danas u Bosni i Hercegovini.
***
Jure Krišto rođen je u Stipanjićima, općina Duvno (Tomislavgrad), BiH. Prvi put doktorirao 1979. na Notre Dame University u SAD-u, a drugi put 1993. na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1990. predavao je na više sveučilišta u SAD-u. Od 1991. zaposlen je u Hrvatskome institutu za povijest kao voditelj istraživačkog projekta. Bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik Časopisa za suvremenu povijest, a sada je urednik novoga časopisa Review of Croattan History. Izabran je u trajno zvanje znanstvenog savjetnika. Član je brojnih međunarodnih strukovnih udruga. Uz niz znanstvenih radova u Hrvatskoj i u svijetu, objavio je više knjiga, među kojima: "Prešućena povijest" (1994.), "Katolička crkva u totalitarizmu" (1998.), "Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska" (1998.) u dva sveska, "Sukob simbola" (2001.) i "Hrvatski katolički pokret" (2004.).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
