Robert Nisbet
Sociološka tradicija
- Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
- Prijevod: Tamara Puhovski
- 12/2007.
- 500 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532121902
- Cijena: 33.18 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Sociološka tradicija" je reprezentativna kritička rekapitulacija klasične sociološke teorije. Nastanak i razvoj klasičnih socioloških teorija ne izvodi se samo iz progresističkih pretpostavki prosvjetiteljstva nego i iz konzervativnih izvorišta u kojima se zagovara društvena cjelina individualizacije.
Robert Nisbet ne pokazuje klasične sociološke teorije kao kronologiju ideja i biografija kanonskih autora, nego kao intelektualno polje koje tvori nekoliko ključnih problema oko kojih se oblikuje sociološka misao (društvo, otuđenje, zajednica itd.).
Ova je knjiga nastojanje da se izloži ono što je konceptualno temeljno i povijesno specifično za sociološku tradiciju. Ona se uvelike razlikuje od povijesnih pregleda sociološke misli, premda se u nekim područjima s njima preklapa. Ono što se u njoj nalazi je istodobno je i uže i šire: uže je s obzirom na to da u njemu nema mnogih imena kojima bi se inače u formalnoj povijesti sociologije bavilo; šire je jer autor nije oklijevao izdvojiti pojedince koji, nominalno ili stvarno, nisu bili sociolozi, ali je njihova veza sa sociološkom tradicijom bitna.
Za svaku je intelektualnu tradiciju presudan nukleus ili jezgra ideja, koja iz naraštaja u naraštaj daje tradiciji kontinuitet i identitet s obzirom na sve druge discipline koje čine humanističko i znanstveno proučavanje čovjeka. Zbog razloga koji su općenito naznačeni u prvom poglavlju i izrijekom u glavnom dijelu knjige, Nisbet je odabrao pet ideja kao konstitutivne elemente sociologije: zajednica, autoritet, status, sveto i otuđenje.
To su ideje koje u međusobnom funkcionalnom odnosu čine jezgru sociološke tradicije dajući joj kontinuitet i dosljednost koje ima već duže od jednog stoljeća. Mijenjajući našu sliku, tih pet ideja može se povezati u cjelinu koja u sociološku bit propušta one općenitije i obuhvatnije ideje koje su uobičajeni dio svih društvenih znanosti: struktura, kultura, individualnost, proces, razvoj, funkcija i tako dalje.
U slavnom formativnom razdoblju od 1830. do 1900. godine, upravo je spoj tih pet ideja obilježio sve uočljivije odvajanje sociologije od kalupa moralne filozofije, koja je nekoć sadržavala elemente svih modernih društvenih znanosti.
Robert Nisbet ne pokazuje klasične sociološke teorije kao kronologiju ideja i biografija kanonskih autora, nego kao intelektualno polje koje tvori nekoliko ključnih problema oko kojih se oblikuje sociološka misao (društvo, otuđenje, zajednica itd.).
Ova je knjiga nastojanje da se izloži ono što je konceptualno temeljno i povijesno specifično za sociološku tradiciju. Ona se uvelike razlikuje od povijesnih pregleda sociološke misli, premda se u nekim područjima s njima preklapa. Ono što se u njoj nalazi je istodobno je i uže i šire: uže je s obzirom na to da u njemu nema mnogih imena kojima bi se inače u formalnoj povijesti sociologije bavilo; šire je jer autor nije oklijevao izdvojiti pojedince koji, nominalno ili stvarno, nisu bili sociolozi, ali je njihova veza sa sociološkom tradicijom bitna.
Za svaku je intelektualnu tradiciju presudan nukleus ili jezgra ideja, koja iz naraštaja u naraštaj daje tradiciji kontinuitet i identitet s obzirom na sve druge discipline koje čine humanističko i znanstveno proučavanje čovjeka. Zbog razloga koji su općenito naznačeni u prvom poglavlju i izrijekom u glavnom dijelu knjige, Nisbet je odabrao pet ideja kao konstitutivne elemente sociologije: zajednica, autoritet, status, sveto i otuđenje.
To su ideje koje u međusobnom funkcionalnom odnosu čine jezgru sociološke tradicije dajući joj kontinuitet i dosljednost koje ima već duže od jednog stoljeća. Mijenjajući našu sliku, tih pet ideja može se povezati u cjelinu koja u sociološku bit propušta one općenitije i obuhvatnije ideje koje su uobičajeni dio svih društvenih znanosti: struktura, kultura, individualnost, proces, razvoj, funkcija i tako dalje.
U slavnom formativnom razdoblju od 1830. do 1900. godine, upravo je spoj tih pet ideja obilježio sve uočljivije odvajanje sociologije od kalupa moralne filozofije, koja je nekoć sadržavala elemente svih modernih društvenih znanosti.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
