Gilles Leroy
Alabama Song
- Nakladnik: Disput
- Nakladnik: Hrvatsko filološko društvo
- Prijevod: Ana Prpić
- 10/2008.
- 176 str., meki uvez
- ISBN 9789532600704
- Cijena: 13.27 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Moje je riječi kopirao, doslovno, ponekad čitave dijaloge, čitave stranice što su potom bile dio njegovih novela kojima nas je izdržavao i koje je slao u New York iza mojih leđa" - jada se Zelda Fitzgerald, žena slavnoga američkog pisca Francisa Scotta, i sama uspješna spisateljica, u patničkoj ispovijedi koja započinje dnevničkim zapisima iz vremena kad je upoznala budućeg autora Velikog Gatsbya.
Goncourtovom nagradom (2007.) ovjenčan roman Gillesa Leroya “Alabama Song”, donosi isprekidane tragove životnog puta prve "čistokrvne" literarne celebrity, Zelde Sayre Fitzgerald. Kronologije u ovoj montaži dnevničkih bilježaka, ispovijedi i centona nema: logički slijed stvari uspostavlja se u čitateljevoj svijesti slaganjem različitih slojeva teksta, mnoštva informacija i retoričkih figura.
Jer autor, gradeći intelektualnu atmosferu 20-ih, 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća, predstavlja osobe koje imaju društvenu biografiju, koje su simbol spomenutog vremena, te ih, što bi se reklo - i "ne treba posebno predstavljati". One su upisane u memoriju zapadne civilizacije, u opću kulturu prosječno obrazovanoga suvremenog čitatelja. Spomenimo samo najslavnije "igrače": Tallulah Bankhead i Lilian Gish, filmske glumice, Gertrude Stein, karizmatičnu spisateljicu i pokroviteljicu pisaca "izgubljene generacije".
Tu je, naravno, i cijela hrpa slikovitih umjetničkih apatrida, holivudskih novinskih tračera, blaziranih izdavača i dosadnih političara...
Ono što najviše zadivljuje u ovoj čudesnoj "knjizi sudbine" jest autorov stil, čiji se registri protežu od naivnih djevojačkih "leksikona" do lucidnih kulturoloških eseja: u prozi Gillesa Leroya ništa ne nedostaje, sve je jasno, zanimljivo i duhovito, iako je "u igri" toliko ljudskih patnji, toliko sreće, toliko osobenjaka, nevjerojatnih razmišljanja i krhkih strepnji.
Amerika i Europa. Povijest. Duh vremena. I ostavština za budućnost: samo brehtijansku temu Alabama Song, u čijem se ključu čita "uspon i pad" Zelde Fitzgerald, interpretirali su najznačajniji pop i rock-izvođači današnjice – The Doors, Dalida, David Bowie, Bette Midler, Marilyn Manson itd., itd.
***
Gilles Leroy rođen je u Bagneuxu1958. godine. Nakon završetka studija književnosti neko je vrijeme radio kao predavač i novinar magazina "L'art vivant". U književnosti se afirmirao romanom “Habibi” (1987), a početkom 90-ih postao je profesionalni pisac. Dosada je objavio jedanaest romana, od koji su najzapaženiji “Jackpot” (Machines à sous,1999), “Ruski ljubavnik” (L'Amant russe, 2002), “Odrastanje” (Grandir, 2004) i “Tajno polje” (Champsecret, 2005). Osim Goncourtove nagrade dobio je još i Prix Valery Larbaud, Prix Cabourg i Prix Nanterre.
Goncourtovom nagradom (2007.) ovjenčan roman Gillesa Leroya “Alabama Song”, donosi isprekidane tragove životnog puta prve "čistokrvne" literarne celebrity, Zelde Sayre Fitzgerald. Kronologije u ovoj montaži dnevničkih bilježaka, ispovijedi i centona nema: logički slijed stvari uspostavlja se u čitateljevoj svijesti slaganjem različitih slojeva teksta, mnoštva informacija i retoričkih figura.
Jer autor, gradeći intelektualnu atmosferu 20-ih, 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća, predstavlja osobe koje imaju društvenu biografiju, koje su simbol spomenutog vremena, te ih, što bi se reklo - i "ne treba posebno predstavljati". One su upisane u memoriju zapadne civilizacije, u opću kulturu prosječno obrazovanoga suvremenog čitatelja. Spomenimo samo najslavnije "igrače": Tallulah Bankhead i Lilian Gish, filmske glumice, Gertrude Stein, karizmatičnu spisateljicu i pokroviteljicu pisaca "izgubljene generacije".
Tu je, naravno, i cijela hrpa slikovitih umjetničkih apatrida, holivudskih novinskih tračera, blaziranih izdavača i dosadnih političara...
Ono što najviše zadivljuje u ovoj čudesnoj "knjizi sudbine" jest autorov stil, čiji se registri protežu od naivnih djevojačkih "leksikona" do lucidnih kulturoloških eseja: u prozi Gillesa Leroya ništa ne nedostaje, sve je jasno, zanimljivo i duhovito, iako je "u igri" toliko ljudskih patnji, toliko sreće, toliko osobenjaka, nevjerojatnih razmišljanja i krhkih strepnji.
Amerika i Europa. Povijest. Duh vremena. I ostavština za budućnost: samo brehtijansku temu Alabama Song, u čijem se ključu čita "uspon i pad" Zelde Fitzgerald, interpretirali su najznačajniji pop i rock-izvođači današnjice – The Doors, Dalida, David Bowie, Bette Midler, Marilyn Manson itd., itd.
***
Gilles Leroy rođen je u Bagneuxu1958. godine. Nakon završetka studija književnosti neko je vrijeme radio kao predavač i novinar magazina "L'art vivant". U književnosti se afirmirao romanom “Habibi” (1987), a početkom 90-ih postao je profesionalni pisac. Dosada je objavio jedanaest romana, od koji su najzapaženiji “Jackpot” (Machines à sous,1999), “Ruski ljubavnik” (L'Amant russe, 2002), “Odrastanje” (Grandir, 2004) i “Tajno polje” (Champsecret, 2005). Osim Goncourtove nagrade dobio je još i Prix Valery Larbaud, Prix Cabourg i Prix Nanterre.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
