John Kenneth Galbraith
Američki kapitalizam : koncepcija protutežne moći
- Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
- Prijevod: Ljiljana Šćurić
- 11/2008.
- 198 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532123432
- Cijena: 23.23 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ova je knjiga prvi put objavljena 1952., a donekle je izmijenjena u izdanju iz 1956., i otada je autor nije mijenjao. Galbraith je dosljedan kritičar liberalnog koncepta američkih vrijednosti i institucija, a u svojim analizama naglasak stavlja na socijalne odnose, stabilnost i sustave upravljanja, pružajući čitateljima koristan uvid u probleme suvremenog kapitalizma.
***
Osnovna teza da je uvriježen i djelotvoran odgovor na gospodarsku moć stvaranje protutežne moći i danas vrijedi. Još postoji veliki lanac supermarketa kao odgovor na tržišnu moć velikih prehrambenih tvrtki. I na tržišnu moć drugih proizvođača. Sindikati su i dalje sila uravnoteženja na tržištu radne snage. A zadruge opstaju. Ali, nema sumnje da se uloga izrabljivačke tržišne moći - moći monopola ili trusta, kojima se suprostavlja kompenzirajuća moć, i zbog drugih razloga općenito također smanjila. Međunarodna konkurencija ili - kako se to danas kaže - globalizacija tržišta u tome je odigrala najvažniju ulogu. Dovoljno je prisjetiti se što se dogodilo u automobilskoj industriji tijekom prošlih četrdeset godina. Zahvaljujući ponajviše Japanu, General Motors, Ford i Chryslerviše nisu tako moćni.
Suptilnija, ali po mome mišljenju važnija, bila je sve veća birokratizacija, kako bismo je mogli nazvati, velikih industrijskih poduzeća. Nekoć su velike tvrtke poštovali i od njih strahovali zbog njihove vanjske moći; danas su one često žrtve vlastite unutarnje slabosti. Sada znamo da možda manje moramo strahovati od korporacijske moći, a više od korporacijske inkompetencije.
Konkurencija i birokratska slabost su pak znatno utjecale na sindikate - klasičan primjer kompenzirajuće moći. Najjednostavnije rečeno, da bi postojali jaki sindikati, potrebni su jaki poslodavci. Ništa ne može oslabiti sindikat više od poslodavca koji ne može isplatiti plaće, koji zatvara pogone ili posve prestaje djelovati. To je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bacilo sindikate u sjenu. Kompenzirajuća moć, raison d'etre sindikata, može postojati samo ako postoji sila koju treba kompenzirati.
Ima tu i drugih stvari koje su vezane za svoje doba, među ostalim rasprava o antitrustovskim zakonima i raznim ekonomskim pristupima monopolima, oligopolima i drugim vrstama nesavršene konkurencije. Ta je rasprava, zajedno sa samim antitrustovskim zakonima, uglavnom prestala biti suvremenom temom, osim što se možda spominje u onim velikim spremištima arhaičnih tema - u udžbenicima. Ali, kako je već spomenuto, modernizirati ovaj tekst i izbaciti rasprave o tada suvremenim zbivanjima i problemima značilo bi napisati novu knjigu.
J. K. Galbraith
***
Osnovna teza da je uvriježen i djelotvoran odgovor na gospodarsku moć stvaranje protutežne moći i danas vrijedi. Još postoji veliki lanac supermarketa kao odgovor na tržišnu moć velikih prehrambenih tvrtki. I na tržišnu moć drugih proizvođača. Sindikati su i dalje sila uravnoteženja na tržištu radne snage. A zadruge opstaju. Ali, nema sumnje da se uloga izrabljivačke tržišne moći - moći monopola ili trusta, kojima se suprostavlja kompenzirajuća moć, i zbog drugih razloga općenito također smanjila. Međunarodna konkurencija ili - kako se to danas kaže - globalizacija tržišta u tome je odigrala najvažniju ulogu. Dovoljno je prisjetiti se što se dogodilo u automobilskoj industriji tijekom prošlih četrdeset godina. Zahvaljujući ponajviše Japanu, General Motors, Ford i Chryslerviše nisu tako moćni.
Suptilnija, ali po mome mišljenju važnija, bila je sve veća birokratizacija, kako bismo je mogli nazvati, velikih industrijskih poduzeća. Nekoć su velike tvrtke poštovali i od njih strahovali zbog njihove vanjske moći; danas su one često žrtve vlastite unutarnje slabosti. Sada znamo da možda manje moramo strahovati od korporacijske moći, a više od korporacijske inkompetencije.
Konkurencija i birokratska slabost su pak znatno utjecale na sindikate - klasičan primjer kompenzirajuće moći. Najjednostavnije rečeno, da bi postojali jaki sindikati, potrebni su jaki poslodavci. Ništa ne može oslabiti sindikat više od poslodavca koji ne može isplatiti plaće, koji zatvara pogone ili posve prestaje djelovati. To je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bacilo sindikate u sjenu. Kompenzirajuća moć, raison d'etre sindikata, može postojati samo ako postoji sila koju treba kompenzirati.
Ima tu i drugih stvari koje su vezane za svoje doba, među ostalim rasprava o antitrustovskim zakonima i raznim ekonomskim pristupima monopolima, oligopolima i drugim vrstama nesavršene konkurencije. Ta je rasprava, zajedno sa samim antitrustovskim zakonima, uglavnom prestala biti suvremenom temom, osim što se možda spominje u onim velikim spremištima arhaičnih tema - u udžbenicima. Ali, kako je već spomenuto, modernizirati ovaj tekst i izbaciti rasprave o tada suvremenim zbivanjima i problemima značilo bi napisati novu knjigu.
J. K. Galbraith
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
