U knjizi "Globalni hladni rat - velike sile i Treći svijet" norveški povjesničar Odd Arne Westad pokazuje kako su se velesile SAD i SSSR tijekom hladnog rata opetovano upletale u procese promjena u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Hladni rat je stvorio uvjete i utro put najvećem broju ključnih sukoba današnjice, uključujući i rat protiv terorizma. Knjiga propituje politiku dviju velesila 20. stoljeća – SAD-a i SSSR-a – prema Trećem svijetu, koja je izazivala otpor u velikom dijelu svijeta. Istražuje rast i širenje intervencionističkih ideologija, kao i revolucionarnih pokreta koji su im se suprotstavljali.

Propitujući i istražujući motive američkih, sovjetskih i postkolonijalnih prvaka u povijesnoj perspektivi, prva tri poglavlja knjige obrađuju ideologijska i politička izvorišta hladnog rata i Trećega svijeta.

U četvrtom i petom poglavlju raspravlja se o međuodnosu sve uspješnijega protukolonijalnog otpora i nastajanja hladnoratovskog intervencionizma u Americi. U petom poglavlju daje se osvrt na vanjsku politiku Kube i Vijetnama kao oblik oporbe uspostavi američke kontrole, odnosno na to kako su se te dvije zemlje pretvorile u žarišta inspiracije za revolucionarne pokrete u drugim dijelovima svijeta (premda uglavnom u obliku kreativnih nesporazuma, a ne jasnih i razumljivih lekcija).

Šesto i osmo poglavlje govore o ključnim primjerima intervencija i revolucionarnih mijena u Trećemu svijetu tijekom hladnog rata. U sedmom poglavlju govori se o etiopskoj revoluciji i njezinoj povezanosti sa Sjedinjenim Državama kao i, osobito, sa Sovjetskim Savezom. U osmom poglavlju opisuje se kako je jačanje i širenje islama i u Iranu i u Afganistanu zaustavilo i prekinulo neke projekte modernizacije što su ih počeli provoditi tamošnji režimi, te kako je Sovjetski Savez odlučio intervenirati nastojeći ponovno uspostaviti socijalistički režim u Kabulu, koji je bio spreman modernizirati tu zemlju.

U završna dva poglavlja, kao i zaključku, vodi se rasprava o hladnom ratu u Trećemu svijetu tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća te njegovim učincima i posljedicama i na naše doba. U devetom poglavlju u osnovnim se crtama daje pregled Reaganove ofenzive protiv ljevičarskih revolucionarnih režima i protiv Sovjetskog Saveza u Afganistanu, Angoli i Središnjoj Americi. U desetom poglavlju prikazuje se kako je Mihail Gorbačov, nakon kratkog razdoblja euforičnog angažmana, odlučio obustaviti intervencije i upletanje Sovjetskog Saveza u sukobe po Trećemu svijetu te kako je nastojao, neuspješno, sagraditi međunarodni poredak polazeći od prava država na samoodređenje kao temeljnog načela.

U zaključku se daje ocjena učinaka hladnog rata u Trećemu svijetu te vrednuje koliko je hladni rat pridonosio nastavljanju otpora stranoj dominaciji. Također se govori i o tome kako je intervencionizam oslabio i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države te kako i danas nastavlja opčaravati i opterećivati ideologiju američke vanjske politike.

***

Odd Arne Westad (49) direktor je Centra za istraživanje hladnog rata pri Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (London School of Economics and Political Sciences) na kojoj predaje povijest hladnog rata i povijet Istočne Azije.. Napisao je ili uredio deset knjiga o suvremenoj povijesti međunarodnih odnosa.

Odd Arne Westad (1960.) norveški je povjesničar specijaliziran za Hladni rat i suvremenu azijsku povijest. Profesor je globalne i međunarodne povijesti i uloge Kine u međunarodnim odnosima na Sveučilištu Yale, a prije toga predavao je američko-azijske odnose na Sveučilištu Harvard. Na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti bio je direktor think tanka LSE IDEAS. Dobitnik je Nagrade Bancroft za svoje djelo "Globalni Hladni rat. Velike sile i Treći svijet" (The Global Cold War: Third World Interventions and the Making of Our Times, 2006.), koje je prevedeno na petnaest jezika, među kojima i na hrvatski. Urednik je izdanja "Cambridge History of the Cold War" (2010.) u tri sveska te uz J. M. Robertsa autor "The Penguin History of the World: Sixth Edition" (2014.). Za "Restless Empire: China and the World since 1750" (2012.) dobio je Nagradu Bernard Schwartz. Njegova "Povijest Hladnog rata" (The Cold War: a World History) objavljena je 2017. Član je Britanske akademije i Norveške akademije znanosti i umjetnosti. Živi u Cambridgeu, Massachusetts.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.