Muškarac, potišten zbog starenja, nastoji ukrasti lice mladog čovjeka; liječnik žudi za virusom koji bi ga mogao lišiti nelagode tako što će sve ostale pretvoriti u duplikate njega samoga; pukovnik obrazlaže pravila za život uz OS (olakšaj si); zavjernici posthumno uspijevaju raznijeti vlak pun bojnih otrova; mandril poznat kao Purpurni bolji natječe se za predsjednika uz brutalne rezultate; svijet pluta prema apokalipsama nasilja, klime i pošasti.

Halucinantni krajolik izuzetno bizarna, fragmentirana romana Williama Burroughsa neprestano se mijenja, a tik ispod površine uvijek ima nečeg zloslutnog. 

William S. Burroughs rođen je u St. Louisu u Missouriju, gdje je i odrastao uz sve privilegije više klase, zahvaljujući bogatstvu koje je njegov djed stekao na izumu računalnog stroja. Studirao je antropologiju na Harvardu, a potom radi kao novinar, detektiv i pipničar. Sredinom 40-tih upoznaje se s Allenom Ginsbergom i Jackom Keruacom, te tako nastaju začeci "beat" pokreta.

Postavši ovisnik o morfiju, 1949. odlazi u Mexico. Nakon višegodišnjeg boravka u Južnoj Americi i Maroku, naizmjence živi u Tangeru, Parizu i Londonu, gdje nekonvencijalnim životom i djelima koja eksperimentalnom tehnikom istražuju totalitarizam poraća, homoseksualnost i ovisnost o drogi, stekao status kultnog pisca.

U njegovim prvim romanima prevladavaju teme ovisnosti o drogama i homoseksualnost: «Junky», 1953, «Goli ručak» (Naked Lunch), 1959., te «Queer» (napisan početkom 50-ih, objavljen 1985.) u kojem Burroughs progovara o tome kako je u jednoj "pijanoj" epizodi u stilu Williama Tella pucao u svoju ženu i ubio je, što ga je, prema njegovim izjavama, nagnalo da počne pisati.

Slijedi trilogija napisana 60-ih godina: «Nježni stroj» (The Soft Machine), 1961., «The Ticket That Exploded», 1962. i «Nova Express», 1964. U toj trilogiji Burroughs problematizira fenomen manipulacije ljudima, a posebice u «Nježnom stroju» naglasak je na seksualnosti i na manipulaciji ljudima putem tijela i tjelesnih potreba.

Burroughs je do kraja života objavio cijeli niz romana, eseja, članaka. Bio je poznat kao performer, pisao scenarije za filmove, pojavljivao se u reklamama i videospotovima. Ostavio je velikog traga u rock i pop kulturi.

Godine 1975. nagradu za književnost dodijelio mu je National Institute of Arts and Letters i American Academy, čiji je član postao 1983.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.