Dana 14. kolovoza 1944. godine, Lucien Carr, prijatelj Williama S. Burroughsa iz St. Louisa, izviđačkim nožem ubo je čovjeka koji se zvao David Kammerer i njegovo tijelo bacio u rijeku Hudson. Osam je godina Kammerer salijetao mladog Carra, ali te noći nešto se dogodilo: ili je Carru konačno prekipjelo, ili se morao braniti.

Sutradan je Carr, odjeće umrljane krvlju, pošao od svojih prijatelja Billa Burroughsa i Jacka Kerouaca zatražiti pomoć. Time ih je uvukao u zločin. Nekoliko mjeseci kasnije, oni su se upleli u zločin na drukčiji način.

Nešto u tom ubojstvu opčinilo je bitnike, napose Kerouaca i Burroughsa, koji su odlučili zajedno raditi na romanu o događajima koji su se zbili prethodnog ljeta. U to vrijeme obojica autora bili su nepoznati, tek su se nadali da će napisati nešto zapaženo. Naizmjenično pripovijedajući svoja poglavlja, sklopili su tvrdo kuhanu priču o boemskom New Yorku u vrijeme Drugog svjetskog rata, krcatu drogama i umjetnošću, opsesijama i nasiljem, s prizorima i likovima koje su prenijeli iz vlastitih života.

Svoj rukopis naslovljen "A nilski konji su se skuhali u svojim bazenima" - naslovljen po apsurdnoj rečenici iz radijskih vijesti o požaru u cirkusu - ponudili su izdavačima, ali odbijen je i odbačen u ladicu, gdje je desetljećima ležao. Konačno objavljen 2008. godine, nakon dugo vremena.

"A nilski konji su se skuhali u svojim bazenima" (And the Hippos Were Boiled in Their Tank) pripovijeda o Ramsayu Allenu i objektu njegove fiksacije: karizmatskom, mladom idealistu Phillipu Tourianu. Phillip je s društvom pio i sanjario po barovima i stanovima West Villagea, sve dok sa svojim prijateljem Mikeom Rykom (Kerouacov narator) nije skovao plan da se ukrcaju na trgovački brod. Uskočit će na liniju za Francusku, pobjeći s broda i potom se preko bojišnice probiti do Pariza.

"A nilski konji su se skuhali u svojim bazenima" su privlačno štivo brzog tempa koje pokazuje kako su se razvijali stilovi dvojice autora. To je i umjetničko djelo bez premca, legendaran roman koji su u osvit bitničkog pokreta napisala dvojica iznimno utjecajnih pisaca.

***

Jack Kerouac (pravim imenom Jean-Louis Kerouac) rođen je 1922. u gradiću Lowellu, u američkoj državi Massachusetts, u obitelji frankofonih Kanađana. Na Sveučilištu Columbia upoznao je A. Ginsberga i W. S. Burroughsa, koji su razbuktali njegov prezir prema američkom konformizmu i materijalizmu. Iz potrage za duhovnim oslobođenjem proistekao je njegov najpoznatiji rad, autobiografski roman "Na cesti", zbog kojeg se smatra ocem bitničke generacije. Slobodoumno tumaranje Amerikom zrcali se u njegovoj nekonvencionalnoj, razuzdanoj poetici, nadasve u romanima "Darma lutalice", "Podzemnici", "Šatori u Parizu" i "Big Sur". Kerouacov ugled i popularnost znatno su narasli nakon njegove smrti u dobi od 47 godina.

Premda stariji, William Seward Burroughs priključio se bitničkoj generaciji i također se smatra jednim od najutjecajnijih pisaca prošlog stoljeća. Rođen 1914. u imućnoj građanskoj obitelji, cijeli je svoj opus zasnovao na društvenoj kritici i ikonoklazmu, seksualnim i drugim provokacijama, te eksperimentalnim načinima pripovijedanja. Autor je brojnih romana, među kojima se izdvajaju "Goli ručak", "Nova Express", "Priznanica koja je eksplodirala", "Nježni stroj" i "Divlji momci". lako ga je konzervativna kritika osporavala, izabran je u Američku akademiju umjetnosti. Umro je 1997. godine.

William S. Burroughs rođen je u St. Louisu u Missouriju, gdje je i odrastao uz sve privilegije više klase, zahvaljujući bogatstvu koje je njegov djed stekao na izumu računalnog stroja. Studirao je antropologiju na Harvardu, a potom radi kao novinar, detektiv i pipničar. Sredinom 40-tih upoznaje se s Allenom Ginsbergom i Jackom Keruacom, te tako nastaju začeci "beat" pokreta.

Postavši ovisnik o morfiju, 1949. odlazi u Mexico. Nakon višegodišnjeg boravka u Južnoj Americi i Maroku, naizmjence živi u Tangeru, Parizu i Londonu, gdje nekonvencijalnim životom i djelima koja eksperimentalnom tehnikom istražuju totalitarizam poraća, homoseksualnost i ovisnost o drogi, stekao status kultnog pisca.

U njegovim prvim romanima prevladavaju teme ovisnosti o drogama i homoseksualnost: «Junky», 1953, «Goli ručak» (Naked Lunch), 1959., te «Queer» (napisan početkom 50-ih, objavljen 1985.) u kojem Burroughs progovara o tome kako je u jednoj "pijanoj" epizodi u stilu Williama Tella pucao u svoju ženu i ubio je, što ga je, prema njegovim izjavama, nagnalo da počne pisati.

Slijedi trilogija napisana 60-ih godina: «Nježni stroj» (The Soft Machine), 1961., «The Ticket That Exploded», 1962. i «Nova Express», 1964. U toj trilogiji Burroughs problematizira fenomen manipulacije ljudima, a posebice u «Nježnom stroju» naglasak je na seksualnosti i na manipulaciji ljudima putem tijela i tjelesnih potreba.

Burroughs je do kraja života objavio cijeli niz romana, eseja, članaka. Bio je poznat kao performer, pisao scenarije za filmove, pojavljivao se u reklamama i videospotovima. Ostavio je velikog traga u rock i pop kulturi.

Godine 1975. nagradu za književnost dodijelio mu je National Institute of Arts and Letters i American Academy, čiji je član postao 1983.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.