«Bušio sam rupe s mornarom i nije nam išlo loše. Petnaest centi u prosjeku na noć mažnjavanje poslijepodnevima i nakratko zorom izvukli smo se iz zemlje slobodnih. Ali vene su mi odlazile kvragu. Otišao sam do šanka po još jednu šalicu kave... u zalogajnici kod Joea pijem kavu, papirnati ubruščić pod tanjurićem što je, kažu, obilježje nekoga tko provodi mnogo vremena po kafeterijama i restoranima... U iščekivanju svog čovjeka... "Što možemo?", rekao mi je jednom Nick onim svojim mrtvim narko-manskim šapatom. "Znaju da ćemo čekati..." Jest, znaju da ćemo čekati..."
Za šankom sjedi dečko mršava lica, oči mu skroz pretvorene u zjenice. Vidim da je odvaljen i da mu je loše. Poznato lice iz igračnice bilijara gdje sam katkad odlazio po travu. Negdje u sivim slojevima oko podzemne po kafićima koji rade cijelu noć ljudsko meso iz podstanarskih stanova. Oči su mu titrale pitanjem. Kimnuo sam prema svom odjeljku. Sa sobom je donio kavu i sjeo mi nasuprot.
Doktor ne živi na Long Islandu... lak žuđeni san buđenje na stanicama. Promjena. Pokret. Sve oštro i jasno. TV antene sišu nebo.»

***

William S. Burroughs rođen je 5. veljače 1914. u St. Louisu u Missouriju, gdje je i odrastao uz sve privilegije više klase, zahvaljujući bogatstvu koje je njegov djed stekao na izumu računalnog stroja. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da diplomira umjetnost na Harvardu, Burroughs odlazi u New York. Tu se upoznaje s Allenom Ginsbergom i Jackom Keruacom, te tako nastaju začeci "beat" pokreta.

U njegovim prvim romanima prevladavaju teme ovisnosti o drogama i homoseksualnost: «Junky», 1953, «Goli ručak» (Naked Lunch), 1959., te «Queer» (napisan početkom 50-ih, objavljen 1985.) u kojem Burroughs progovara o tome kako je u jednoj "pijanoj" epizodi u stilu Williama Tella pucao u svoju ženu i ubio je, što ga je, prema njegovim izjavama, nagnalo da počne pisati.

Slijedi trilogija napisana 60-ih godina: «Nježni stroj» (The Soft Machine), 1961., «The Ticket That Exploded», 1962. i «Nova Express», 1964. U toj trilogiji Burroughs problematizira fenomen manipulacije ljudima, a posebice u «Nježnom stroju» naglasak je na seksualnosti i na manipulaciji ljudima putem tijela i tjelesnih potreba.

Burroughs je do kraja života objavio cijeli niz romana, eseja, članaka. Bio je poznat kao performer, pisao scenarije za filmove, pojavljivao se u reklamama i videospotovima. Ostavio je velikog traga u rock i pop kulturi.

Godine 1975. nagradu za književnost dodijelio mu je National Institute of Arts and Letters i American Academy, čiji je član postao 1983. Umro je 2. kolovoza 1997. u Lawrenceu u Kansasu.

William S. Burroughs rođen je u St. Louisu u Missouriju, gdje je i odrastao uz sve privilegije više klase, zahvaljujući bogatstvu koje je njegov djed stekao na izumu računalnog stroja. Studirao je antropologiju na Harvardu, a potom radi kao novinar, detektiv i pipničar. Sredinom 40-tih upoznaje se s Allenom Ginsbergom i Jackom Keruacom, te tako nastaju začeci "beat" pokreta.

Postavši ovisnik o morfiju, 1949. odlazi u Mexico. Nakon višegodišnjeg boravka u Južnoj Americi i Maroku, naizmjence živi u Tangeru, Parizu i Londonu, gdje nekonvencijalnim životom i djelima koja eksperimentalnom tehnikom istražuju totalitarizam poraća, homoseksualnost i ovisnost o drogi, stekao status kultnog pisca.

U njegovim prvim romanima prevladavaju teme ovisnosti o drogama i homoseksualnost: «Junky», 1953, «Goli ručak» (Naked Lunch), 1959., te «Queer» (napisan početkom 50-ih, objavljen 1985.) u kojem Burroughs progovara o tome kako je u jednoj "pijanoj" epizodi u stilu Williama Tella pucao u svoju ženu i ubio je, što ga je, prema njegovim izjavama, nagnalo da počne pisati.

Slijedi trilogija napisana 60-ih godina: «Nježni stroj» (The Soft Machine), 1961., «The Ticket That Exploded», 1962. i «Nova Express», 1964. U toj trilogiji Burroughs problematizira fenomen manipulacije ljudima, a posebice u «Nježnom stroju» naglasak je na seksualnosti i na manipulaciji ljudima putem tijela i tjelesnih potreba.

Burroughs je do kraja života objavio cijeli niz romana, eseja, članaka. Bio je poznat kao performer, pisao scenarije za filmove, pojavljivao se u reklamama i videospotovima. Ostavio je velikog traga u rock i pop kulturi.

Godine 1975. nagradu za književnost dodijelio mu je National Institute of Arts and Letters i American Academy, čiji je član postao 1983.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.