Jasno je vidljiva evolucija Laâbijevog književnog i ljudskog sebstva, jer s vremenom dovodi u pitanje ideale i ideje koji su presudno utjecali na njega. Možda bi se to moglo proširiti i na vrijednosti zajednice u kojoj živimo, ali upravo takve stvari od autora stvaraju disidenta, kao što je pokazao i Laâbi. A za to treba hrabrosti, jer zahtijeva izlazak iz udobnosti vlastite zone komfora.

Romanom o koprivničkom knjižaru, tiskaru i nakladniku Vinku Vošickom, Gregur vjerno i uzbudljivu prenosi važne povijesne događaje koji će obilježiti vrijeme između dva svjetska rata, od sarajevskog atentata do Hitlerove aneksije Poljske i dalje. Priča je to o iznevjerenim obećanjima revolucija, oportunizmu junaka i licemjerstvu ljudi.

'Bijeli šum' čita se kao litanija neizrecivog, evanđeliste pretvara u kiborge čije se poruke prenose slovima, iako bi možda u kontekstu teme ova knjiga mogla imati i neke digitalne popratne sadržaje, kako bi se krug u potpunosti zatvorio. No kako nas dovodi u poziciju iz koje se ne vidi početak, ne možemo ni znati gdje je kraj kruga u kojem se nalazimo.

'Orkestar manjina' knjiga je o cijeni koju smo spremni platiti za ljubav i okrutnosti društva prema onima koji se na to odluče. A u pretrpanim imigrantskim čamcima oko talijanske Lampeduse sigurno se krije još mnogo priča kao što je ova. Upravo u tome leži vrijednost autora poput Chigozia Obiome: da bismo ih čuli, netko ih mora napisati.

Ako je Novi zavjet baziran na nekoliko kanonskih evanđelja, vrijeme koje je izrodilo fenomen 'fake facts' sva je tumačenja dovelo u pitanje, a teorije zavjere pretvorene su u komercijalne književne fenomene s golemim medijskim feedbackom. Josip Mlakić ne cilja na to, nego na užitak u istraživanju mogućnosti alternativnog tumačenja i Barabe kao bića sa moralnim i emotivnim kapacitetima.