Iako je živio prije gotovo dva stoljeća, Walt Whitman (1819.-1892.), "otac slobodnog stiha", "pionir nove poezije" , "glas Amerike", odnosno "pjesnik duše" i "pjesnik tijela", kako je sebe nazvao, i dalje živi kao jedan od najutjecajnijih i najvažnijih stvaralaca u povijesti američke književnosti.

Nadživjelo ga je njegovo djelo, ponajprije, znamenita zbirka pjesama "Vlati trave", njegova "nova Biblija", u kojoj slavi individualizam i duhovnost Amerike, demokraciju i bratstvo među ljudima. Bio je neshvaćen od suvremenika, nesvodiv u ustaljene okvire, kao da je pisao za buduće, pa tako i za našu generaciju, jer mu je knjiga zbog slobodne obrade spolnosti proglašena nemoralnom, dok se danas svi slažu da se radi o antologijskom djelu i autoru.

Premda je okarakterizirana i kao "ritmizirana proza" i proza razlomljena u stihove, zbirka "Vlati trave" svojom je snagom i popularnošću zasjenila Whitmanovo prozno stvaralaštvo, pa je gotovo za ne povjerovati da u Sjedinjenim Državama, koliko je nama poznato, dosad nije objavljena zbirka svih Whitmanovih priča poput ove! A radi se o itekako vrijednim, mahom sjetnim autobiografskim djelima "kraćeg daha", crticama o "stvarnoj stvarnosti", prvotno objavljenim u novinama, gdje se autor prisjeća događaja i ljudi iz svoje mladosti.

Piše ih s ljubavlju i razumijevanjem prema svim i svakakvim ljudima i njihovim primjerenim i neprimjerenim postupcima, nastojeći pomiriti razlike i različite, materijalno i duhovno, život i smrt. Poznavateljima i štovateljima Whitmanova pjesničkog umijeća, bit će zanimljivo otkriti i njegovu proznu stranu, a lovcima na "prašnjava" književna blaga ove zapostavljene minijature jednoga od najvećih otkada je pjesnika i pjesama 

Walt Whitman rođen je u skromnoj farmerskoj obitelji; školu u Brooklynu napustio s dvanaest godina i iduće desetljeće ostao vezan uz Long Island, radeći povremeno kao slagar, putujući učitelj, suradnik lokalnih novina, pomoćnik na farmi. Tada su postavljeni i temelji njegove za ono doba iznimne osobnosti slobodnjaka poniklog iz naroda, bohema i barda koji se nikada nije uklopio u gradske konvencije ili okvire neke institucije. God. 1841. započeo je novinarsku i uredničku karijeru, upoznao život velegrada uključujući i njegove najsurovije pojedinosti te primijenio "reporterski" stil koji je rabio posebno u svojim ranijim pjesmama.

Taj je stil bio prvi korak u smjeru Whitmanove pjesničke revolucije: formalno je vodio slobodnom stihu, a sadržajno otvorio put najraznovrsnijim nekonvencionalnim i često tabuiziranim temama. Krajem 1840-ih napustio je novinstvo i javno djelovanje, krenuo na veliko putovanje po SAD-u, zatim se vratio u Brooklyn, pomalo se bavio stolarijom, pisao i čitao te ubrzo u vlastitoj izradbi i nakladi izdao tanku knjižicu od dvanaest pjesama pod naslovom «Vlati trave» («Leaves of Grass», 1855) koje je samo za njegova života doživjelo osam izdanja i golem uspjeh, a do danas je prevedeno na gotovo sve značajnije svjetske jezike. Whitman je gotovo do kraja svoga života 1892. godine radio na Vlatima i dopunjavao ih, a 1891. godine je objavio i death-bed Edition (izdanje sa samrtne postelje).

»Vlati trave» je zbirka pjesama u slobodnom stihu, koje na snažan način slave individualizam Amerike, demokraciju i bratstvo među ljudima; živo i ekstatički opisuje amer. život, osobito New York, i izražavaju pjesnikovo romantično-mističko poistovjećivanje s prirodom i svemirom. Suvremenici su to djelo proglasili nemoralnim zbog slobodne obradbe spolnosti. Neshvaćen od suvremenika i zemljaka, Whitman je doživio prvo priznanje od engleskih prerafaelita i francuskih pobornika slobodnog stiha. Moderna ga kritika, međutim, smatra jednim od najvažnijih likova u povijesti američke književnosti uopće.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.