Predmeti i prostori u romanu "Događaji u neposrednoj irealnosti" u junaka izazivaju "krize", iznenadan prodor metafizičkog u svakodnevicu, koji je posljedicom tanke, propusne opne između zbilje i irealnosti. Krize koje se poput zagonetnih procijepa otvaraju u teksturi romana, otvarajući prostor gustim opisima, imaginacijama i fantomima, otkrivaju trijeznog pripovjedača, matematičara, koji se u času kad se junak u njih sunovraćuje, zadržavajući prvo lice, podvaja i disciplinirano vodi rečenicu po kirurški usječenoj narativnoj liniji.

"Događaje u neposrednoj irealnosti" kritika isprva nije prepoznala kao "roman", već su mu nadijevali različite žanrovske atribute. Roman ne slijedi ni jedno tradicionalno romaneskno pravilo: tekst se otvara golemim uvodom, zaplet je odgođen do kraja, izigran je kronološki poredak epizoda, a događaji se asocijativno nižu.

Iz pogovora Ane Brnardić Oproiu

***

Max Blecher (1909-1938), debitirao je 1934. knjigom pjesama "Corp transparent" (Prozirno tijelo), nakon čega se posvećuje radu na svom prvom romanu "Događaji u neposrednoj irealnosti", 1936. Njegov drugi roman, "Inimi cicatrizate" (Srca s ožiljkom), izlazi 1937. i kritika ga, kao i "Događaje", dočekuje s oduševljenjem. Svoje prve radove koje objavljuje 1930. u bukureštanskom časopisu "Bilete de papagal" potpisuje s „M. Blecher“ te će otad nadalje objavljivati pod skraćenim imenom. Blecher umire 1938. godine, ostavivši nedovršenim roman "Vizuina luminată" (Osvijetljena jazbina).

M. Blecher je u rumunjski književni kanon uvršten odmah po objavljivanju prvoga romana, kad ga je Eugen Ionesco, strah i trepet među kritičarima, proglasio remek-djelom. No ubrzo nakon smrti, Blecherovo je djelo snašla sudbina gotovo čitave međuratne književnosti, koja je od Drugog svjetskog rata poništena cenzorskim komunizmom. Polovicom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća u Rumunjskoj se, uslijed promjene političkih okolnosti, otvara prostor prema književnoj prošlosti i dotad zabranjeni „dekadentni“ autori iznova se afirmiraju. Blecherovi romani doživljavaju nova izdanja, a pojavljuju se i prijevodi na strane jezike, te je, primjerice, u kontekstu srednjoeuropske književnosti Blecher prepoznat kao jedan od važnijih pripadnika europske moderne, stavljen uz bok Bruni Schulzu, Franzu Kafki, Robertu Walseru, Robertu Musilu. Ovo je prvo hrvatsko izdanje M. Blechera.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.