Branko Belan (1912. –1986.) bio je filmski redatelj, književnik, publicist, profesor na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti gdje je osnovao studij montaže. Redatelj sjajnog, antologijskog filma "Koncert", Belan je bio kultna figura mlade filmske kritike 1970-ih i 1980-ih, ali i autor bogatog književnog opusa.

Unatoč važnom doprinosu hrvatskoj kulturi njegov autorski rad (pogotovo književni) gotovo pa uopće nije valoriziran ni dokumentiran. Knjiga "Branko Belan – zaboravljeni klasik" Željka Ivanjeka i Nenada Polimca – popraćena fotodokumentacijom iz obiteljske ostavštine – priča je o filmskom i književnom stvaralaštvu, knjiga koja pruža uvid u kreativnu intimu čovjeka koji je uvelike doprinio (modernističkom) kulturnom obzoru ovog društva.

Čak i okljaštrena verzija filma "Pod sumnjom" dostatna je za sud da je Belan bio najmoderniji i najprovokativniji režiser tadašnje jugoslavenske kinematografija.
Nenad Polimac

Od prvog do posljednjeg romana, kako na svakodnevnoj Zemlji, tako i na budućoj Matici Zemlji, junaci Branka Belana ostaju otpadnici većine, jednom riječi: manjina.
Željko Ivanjek

Željko Ivanjek rodio se 30. prosinca 1954. u Zagrebu. Gimnaziju je završio na Trešnjevci te jednu godinu u SAD-u. Na četvrtoj godini prestao studirati indologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao novinski urednik, novinar, televizijski redatelj i scenarist. Napravio je osamdeset dokumentarnih i dokumentarno-igranih filmova, među kojima jesu: Alberto Fortis: Put po Dalmaciji, James Joyce u Puli (1981), serije Prizori iz prošlog stoljeća (1982–5), U potrazi za izgubljenim vremenom (1991), Kroz Hrvatsko zagorje itd. Autor je kazališne drame Legenda o Josipi. Zaposlen kao novinar u Jutarnjem listu.

Dosad je objavio knjige: "U sjeni Južnog medvjeda" (roman za djecu, 1978.), "Antologija američke kratke priče" (1985.), "Peto razdoblje" (samostalni broj časopisa Quorum, izbor prevedenih eseja, 1987.) "Epicikli u azilu" (sastavi – kratke priče, 1988.), "Kraj povijesti" (sastavi – kratke priče, 1989.), "Knjiga pingvina" (roman za djecu, 1992.), "Mali rječnik romantizma" (2001.), "350.332 udarca" (kratke priče, 2003.), "Pohvala zaboravu" (eseji i članci, 2006.), "Vunderkindova smrt" (poezija, 2007.), "Staljingrad" (roman, 2010.), "Poluistine" (kratke priče, 2012.), "Ljeto za tri godišnja doba" (eseji, 2015.) i "Brk i Vrabac" (roman, 2019.), "Pongračevo" (kratke priče, 2020.). Knjigu "Branko Belan – zaboravljeni klasik" (esej, 2018.) napisao s Nenadom Polimcem. Jedan je od autora u više monografija: "Lasta" (2009.), "Pedeset godina Satiričkoga kazališta Kerempuh" (2014.), "Veličanstveni Vranyczanyjevi" (2016.) i dr. Dobitnik je nagrade August Šenoa za "Mali rječnik romantizma" i nagrade Marin Držić za dramu "Legenda o Josipi".

Nenad Polimac (Zagreb, 1949.) piše o filmu od početka 1970-ih: pripada generaciji koja je smatrala da radikalno treba revalorizirati povijest hrvatskog i jugoslavenskog filma i s kolegama osniva kratkotrajni, ali vrlo utjecajni časopis „Film“, kojem je odgovorni urednik i u kojem se objavljuju napisi i eseji s tom strategijom. Uređuje, između ostalih, knjige „Živojin Pavlović: Dva razgovora“ i „Branko Bauer“, a vrlo je aktivan i u izradi „Filmske enciklopedije“ dr. Ante Peterlića u izdanju Leksikografskog zavoda. Osamdesetih godina prošloga stoljeća djeluje kao savjetnik za repertoar u zagrebačkim Kinematografima, a iskustva iz rada u filmskoj industriji kasnije inkorporira u svoje zapise o filmu. Među osnivačima je tjednika „Globus“, „Nacional“ i poduzeća Europa Press Holding, a s Vladimirom Tomićem autor je nekoć popularnih televizijskih emisija o filmu „Moderna vremena“ i „Vrtoglavica“. Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara „Vladimir Vuković“.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.