Knjiga "Daina. Svijet latvijskog usmenog pjesništva" donosi izbor iz najvećeg korpusa usmenog pjesništva u Europi. Knjiga je nastala kao rezultat autorovih interesa za latvijski jezik, baltijsku filologiju i iznimno bogatu tradicijsku kulturu baltijskih naroda.

Riječ daina u latvijskoj tradicijskoj kulturi označava usmenu pjesmu koja broji svega četiri ili eventualno šest kratkih stihova koje se pjevaju na neku od nekoliko postojećih melodija.

U knjizi se usporedno nalazi latvijski original i hrvatski prijevod 1.150 daini raspoređenih u osam poglavlja. Na početku svakog poglavlja donosi se kratak uvod, a pojedine pjesme popraćene su filološkim komentarima i etimologijama u kojima se za pojedine latvijske riječi donose usporednice iz hrvatskog i drugih indoeuropskih jezika.

Tema i sadržaj djela posve su novi i višestruko relevantni za hrvatsku filologiju, a i međunarodne odnose i kulturne veze Hrvatske i Latvije. Knjiga je izašla nedugo nakon stote obljetnice uspostave latvijske nacionalne države te je prva knjiga iz područja latvistike i baltijske filologije na hrvatskom jeziku.

U središtu djela su nacija i nacionalna kultura o kojoj se u našoj zemlji vrlo malo zna. Tematski daine opjevavaju cjelokupan svijet predmodernog čovjeka: svakodnevne poslove, društvene odnose i brojna tradicijska vjerovanja duboko uronjena u pretkršćansku mitologiju.

U knjizi se pored pregleda glasova i oblika latvijskoga jezika, nalazi i kratka povijest latvijske pismenosti i kulture te kritički aparat i bibliografija, koja će zainteresiranog čitatelja dalje voditi kroz svijet daini i baltijske filologije.

Pavao Krmpotić (1986.) diplomirao je opću lingvistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u zagrebu. Nakon matičnog studija u više je navrata boravio na Sveučilištu u Vilniusu i Latvijskom nacionalnom sveučilištu u Rigi učeći litavski i latvijski jezik te studirajući baltijsku filologiju. Od 2014. godine surađuje na projektima općeslavenskog lingvističkog atlasa i etimološkog rječnika hrvatskog jezika pod vodstvom akademika Ranka Matasovića.

U akademskoj godini 2016/2017. surađivao je u izvođenju baltističkih kolegija na Odjelu za slavensku i baltijsku filologiju Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti. Izlagao je na međunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu (Poljska, Latvija, Ruska Federacija). Autor je više radova iz područja povijesnog jezikoslovlja i slavenske etimologije.

Trenutno radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje na Odsjeku za lingvistiku održava nastavu iz litavskog jezika i baltijske filologije.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.