Svi likovi ovog romana su putnici. To je bezimeni slovenski pisac s fotoaparatom, kojega zatječemo na kišnoj obali Irske, i njegov vodič, tajanstveni albanski vozač Gjini, to je Spomenka, sveučilišna profesorica književnosti zemlje koja više ne postoji, i svi oni drugi – radoznali, izmješteni ili protjerani – koje u svojem upečatljivom proznom kaleidoskopu portretira Dušan Šarotar.

Dok nas njihovim tragom vodi s jednog na drugi kraj Europe, dodirujući ožiljke koje ostavljaju ljubavi i ratovi, "Panorama" je ponajprije album intimnih pejzaža, nezaboravno putovanje unutra.

Smješten na raskrižju između fikcije, povijesti i memoara, popraćen nadahnutim autorovim fotografijama, nagrađivani roman "Panorama" jednog od najcjenjenijih suvremenih slovenskih autora Dušana Šarotara moćna je meditacija o pamćenju i pripadanju, o pričama koje su nas stvorile i ne prestaju nas stvarati.

Panorama nije roman u kojemu se nešto događa; sve se već dogodilo, donijelo katastrofu, i egzil je jedino mjesto u kojemu pojedinac može pronaći mir i zadobiti perspektivu. To je ono o čemu nam, mislim, govori ova čudesna knjiga… – Guardian

Neka književna djela opiru se jednostavnim opisima. Panorama Dušana Šarotara izvrstan je primjer za to. Neki bi je mogli nazvati meditacijom unutar putopisa unutar romana. A vi biste tim terminima možda poželjeli promijeniti mjesta, no to ne bi promijenilo ništa. Ovo je roman o pamćenju, o pričama unutar priča, koje u jedno uvezuje gruba nit tema koje se ponavljaju, istodobno bezvremenih i aktualnih. – Numéro Cinq

Ovo je roman o različitim vrstama egzila – nacionalnom, jezičnom, kulturnom – koji leži u srcu jednog od iskustava Europe. Podnaslovljena kao 'Pripovijest o tijeku događaja', ona je doista tanana, poetična, žurnalistička, fikcionalna melankolična knjiga o putovanju vremenom, prostorom i umom. – Iz obrazloženja žirija nagrade Oxford-Weidenfeld Prize

Dušan Šarotar rodio se 1968. u Murskoj Soboti. Studirao je sociologiju kulture i filozofiju u Ljubljani. Radi kao urednik u AirBeletrini. Poeziju, eseje i priče objavljuje od studentskih dana. Prvu knjigu kratkih priča "Potapljanje na dah" objavio je 1999. i od tada je napisao niz proznih knjiga: "Mrtvi kot", "Nočitev z zajtrkom", "Nostalgija", "Ostani z mano, duša moja / Ostani z menov, düša moja" i "Ne morje ne zemlja". Prvu zbirku poezije "Občutek za veter" objavio je 2004. u suautorstvu s Ferijem Lainščekom, nakon koje su slijedile "Krajina v molu" i "Hiša mojega sina".

Najpoznatija su mu i najprevođenija djela romani "Biljar u Dobrayu" (2007.) i "Panorama" (2015.), oba prevedena na hrvatski jezik. Osim pisanjem i uređivanjem Dušan Šarotar bavi se i scenarističkim radom i fotografijom te spada u red najvažnijih suvremenih slovenskih autora. Radi kao urednik u AirBeletrini.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.