U nizu od 11 besprijekornih kratkih priča, zamršenih, ali dotjeranih kao lakirane kineske kutije, Julian Barnes istražuje zanimljivost godina i starenja: zbunjujuću mješavinu oštrih i mutnih sjećanja, vožnju surovom i grubom stranom života i egzistencije, snagu dobivenu konačnim prihvaćanjem svojeg "ja" nasuprot tuge proizašle gledanjem vlastitog nestajanja energije.

Likovi Barnesove nove zbirke priča su starijih ljudi na kraju svojeg životnog vijeka od kojih jedni gorko žale za godinama, drugi se mire sa svojim stanjem, dok treći još uvijek prkose godinama. Krhki korak, tugovanje i jadikovanje, te nenadani obrati prožimaju sve priče, dok opisuje staračke navike i proces starenja, te pokušava prodrijeti u trenutak približavanja smrti.

Radnja se odvija u 19. st., a priča se proteže od Švedske i Rusije, pa do prigradske brijačnice. Likovi su raznoliki: u priči "Kratka povijest frizerskog zanata" pripovjedač raščlanjuje svoj život na komadiće; ruski skladatelj, jednako popularan u mirovini kao što je bio i za vrijeme svojeg glazbenog stvaralaštva, koji pamti da je za Kineze "limun simbol smrti", u koncertnoj dvorani izvodi opsesivnu kampanju kako bi se osvetio svima koji kašlju na koncertu. Zatim bijesna ali neovisna osamdesetogodišnjakinja koja u priči "Znanje francuskog" piše "pikantna" pisma i uspostavlja komunikaciju s autorom (Dragi Dr Barnes) koja obogaćuje živote njih oboje te žena koja u priči "Apetit" čita složene kulinarske recepte svojem bolesnom suprugu, i umirovljeni vojnik koji u priči "Higijena" odlazi na svoje godišnje putovanje kako bi prisustvovao pukovnijskoj večeri i obavlja sitne poslove za svoju ženu, a poslijepodneva provodi s kurvom zvanom Babs. Sve Barnesove virtuozne priče lukavo sugeriraju da priče o vlastitu životu koje pričamo samima sebi, nose mnogo odgovornosti, težine i vrijednosti.

U ovoj mudroj, pametnoj, zabavnoj i brzoj zbirci priča Julian Barnes je stvorio niz karaktera čije su strasti i žudnje još više produbljene spoznajom da je za njih vrijeme na izmaku.

Julian Patrick Bames (Leicester, 19.1. 1946.) suvremeni je engleski pisac. Za roman "Osjećaj kraja" (The Sense of an Ending, 2011.) dobio je nagradu The Man Booker Prize, dok su mu tri ranija romana; "Flaubertova papiga" (Fauberts Parrot, 1984.), "Engleska, Engleska" (England, England, 1998.) i "Arthur i George" (Arthur & George, 2005.) bili u najužem izboru za tu najprestižniju književnu nagradu na svijetu. Objavio je nekoliko zbirki eseja i kratkih priča, a pod pseudonimom Dan Kavanagh pisao je krimiće.

Godine 1968. diplomirao je moderne jezike na Magdalen koledžu u Oxfordu, a potom je tri godine radio kao leksikograf na Oksfordskom rječniku engleskog jezika. Godine 1977. započeo je raditi kao kritičar i urednik književne rubrike u časopisima New Statesman i New Review. Od 1979. do 1986. pisao je TV kritiku, prvo za New Statesman, a zatim za londonski Observer.

Osim Bookera, za svoj je književni rad primio brojne druge nagrade i priznanja, od kojih svakako valja izdvojiti Somerset Maugham (Metroland, 1981.), Geoffrey Faber Memorial Prize (Fauberts Parrot, 1985.), Prix Femina Etranger (1986.) i E. M. Forster Award koju dodjeljuje Američka akademija i Institut za umjetnost i književnost (1986.).

Godine 1988. Barnes je proglašen vitezom, a potom časnikom (1995.) i zapovjednikom francuskog Reda umjetnosti i književnosti (2004). FVS fondacija dodijelila mu je 1993. Shakespeareovu nagradu, a 2004. osvojio je Austrijsku državnu nagradu za europsku književnost. Godine 2011. primio je Nagradu David Cohen za životno djelo.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.