Prostor i vrijeme nadahnjuju maštu kao nijedna druga znanstvena tema. S dobrim razlogom. Oni su arena stvarnosti, samo tkivo svemira. Cijelo naše postojanje - sve što činimo, mislimo i doživljavamo - događa se u nekom prostoru tijekom nekog vremena. No znanost još pokušava razumjeti što prostor i vrijeme zapravo jesu. Jesu li to stvarni fizikalni entiteti ili tek korisni pojmovi? Ako su stvarni, jesu li fundamentalni ili izranjaju iz još dubljih sastavnica? Što znači reći da je prostor prazan? Ima li vrijeme početak? Ima li strijelu, koja neumoljivo pokazuje iz prošlosti prema budućnosti, kao što bi se reklo prema svakodnevnom iskustvu? Možemo li manipulirati prostorom i vremenom? U ovoj knjizi slijedimo tri stoljeća predanih znanstvenih istraživanja u potrazi za odgovorima, ili barem slutnjama odgovora na ta osnovna, duboka pitanja o prirodi svemira.

Naše putovanje uvijek iznova vraća nas drugom, srodnom pitanju, koje je sveobuhvatno koliko je i teško: što je stvarnost? Nama, ljudima, dostupno je samo unutarnje iskustvo percepcije i Mišljenja, pa kako možemo pouzdano znati jesu li to istinski odrazi vanjskoga svijeta? Filozofi su oduvijek svjesni toga problema. l filmski redatelji populariziraju ga pričama o umjetnim svjetovima stvorenim promišljenom neurološkom stimulacijom, svjetovima koji postoje samo u svijesti svojih protagonista. A fizičari poput mene bolno su svjesni da stvarnost koju opažamo - materija koja evoluira na pozornici prostora i vremena - možda nema mnogo veze s vanjskom stvarnošću, ako ona uopće postoji.

No ipak, budući da imamo samo opažanja, shvaćamo ih ozbiljno. Odlučili smo da ćemo se voditi egzaktnim podacima i matematičkim okvirom, a ne neobuzdanom maštom ni nepopustljivom skepsom, i tragati za najjednostavnijim, ali u isti mah i najobuhvatnijim teorijama koje su kadre objasniti i predvidjeti ishod današnjih i budućih eksperimenata. To strogo ograničenje u velikoj mjeri smanjuje broj teorija koje razmatramo.

No posljednjih nekoliko stotina godina otkrića u fizici zahtijevaju promjene našeg svakodnevnog osjećaja za stvarnost, jednako dramatične, jednako zapanjujuće i jednako sposobne mijenjati paradigme poput najmaštovijie znanstvene fantastike. To revolucionarno vrenje usmjeravat će naše putovanje stranicama koje slijede.

Mnoga pitanja koja ovdje raspravljamo ista su ona nad kojima su, u različitim oblicima i u različitim povijesnim razdobljima, čelo mrštili Aristotel, Galileo, Newton, Einstein i mnogi drugi. Budući da u ovoj knjizi predstavljamo znanost u nastajanju, pratimo kako je jedan naraštaj objavio da je odgovorio na njih, njihovi nasljednici oborili su njihove odgovore, a znanstvenici iz stoljeća koja su uslijedila razradili su ih i iznova protumačili.

U naše doba svjedočimo spoznajama inflacijske kozmologije o strijeli vremena, bogatoj ponudi dodatnih prostornih dimenzija u teoriji struna, radikalnom prijedlogu M-teorije da je prostor koji nastavamo tek jedan sloj koji lebdi u širem univerzumu, i današnjim neobuzdanim spekulacijama o tome da svemir koji vidimo nije ništa više od kozmičkog holograma. Još ne znamo jesu li najnovije od tih teorijskih hipoteza točne. No, ma kako neobične bile, istražujemo ih potanko, jer nas prema njima vodi potraga za najdubljim zakonima svemira. Začudna i strana zbilja ne nastaje samo u plodnoj mašti pisaca znanstvene fantastike nego i u avangardnim teorijama moderne fizike.

«Tkivo svemira» namijenjeno je ponajprije širem čitateljstvu koje ima malo ili nikakvo prirodoznanstveno obrazovanje, ali želi razumjeti mehanizam univerzuma i to ga potiče na bavljenje zamršenim i izazovnim pojmovima. Kao i u svojoj prvoj knjizi, «Elegantni svemir», nisam se udaljavao od strogo znanstvenih zamisli, premda sam izostavio matematičke pojedinosti u korist metafora, analogija, priča i ilustracija. Kada slijede najzahtjevniji odjeljci u knjizi, upozorim čitatelja na to i dajem kratke sažetke za one koji odluče površno pročitati ili preskočiti te, stručnije rasprave. Tako bi čitatelj trebao pratiti put otkrića i steći ne samo znanje o današnjem fizikalnom pogledu na svijet nego i razumjeti kako i zašto se taj pogled na svijet uspostavio.

Studenti, revni čitatelji znanstvenih tekstova, pedagozi i stručnjaci također bi mogli u ovoj knjizi pronaći mnogo zanimljivoga. Premda u početnim poglavljima obrađujemo nužnu, ali standardnu opću građu o relativnosti i kvantnoj mehanici, pitanje supstancijalnosti prostora i vremena izlažemo na ponešto neuobičajen način. U poglavljima koja slijede razmatramo širok opseg tema - Bellov teorem, eksperimente s odgođenim izborom, kvantno mjerenje, ubrzano širenje svemira, mogućnost proizvodnje crnih rupa u akceleratorima čestica sljedeće generacije, da nabrojim samo neke - i upoznajemo čitatelja s većim brojem najintrigantnijih i najspornijih suvremenih teorija.

Čak ni knjiga ovog obujma ne može iscrpno izložiti široku tematiku prostora i vremena. Usredotočio sam se na ono što smatram uzbudljivim i bitnim za stvaranje potpune slike stvarnosti koju nudi moderna znanost. Brian Greene

Brian Greene diplomirao je na Harvardu, doktorirao na Oxfordu, a danas je profesor matematike i fizike na sveučilištu Columbia. Jedan je od vodećih svjetskih teorijskih fizičara i zaslužan je za mnoga prijelomna otkrića s područja fizike superstruna: pored ostalog, opovrgnuo je teoriju Alberta Einsteina prema kojoj se prostor može rastezati ali se ne može cijepati. Kao znanstveni pisac bio je finalist za Pulitzerovu nagradu, dobitnik je nagrade Aventis (2000), a prema njegovoj prethodnoj knjizi «Elegantni svemir» (The Elegant Universe) snimljena je i istoimena PBS-ova dokumentarna serija, koja je osvojila nagradu Emmy.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.