Zbornik posvećen 60-im godinama XX. stoljeća zamišljen je kao nostalgični podsjetnik na vrijeme posljednje društvene utopije i, danas bismo rekli, naivnog pokušaja da se svijet učini boljim i ljudskijim. Vrijeme je to snažnog duhovnog uzleta bogatijeg dijela čovječanstva, vrijeme plodonosnog susreta Istoka i Zapada, novih oblika umjetničkog izražavanja, raznih «pobuna masa», otkrivanja čudesnih krajolika psihe, tehnološke revolucije, osvajanja Svemira, prodora u nezamislivo.

Dio priloga preuzet je iz «Književne smotre» broj 96-97, koja je ovu tematiku prezentirala pod naslovom «Kultura šezdesetih», dok su nosivi tekstovi, poglavito ogledi o širem društveno-povijesnom kontekstu u kojemu su se odvijali razni umjetnički eksperimenti i potrage za novim oblicima življenja, nastali kasnije, specijalno za potrebe ovog izdanja.

U tom smislu izdvajaju se prilozi Danka Plevnika «Hladnoratni okvir novinarske slike svijeta», Ive Goldsteina i suradnika «Hrvatska / jugoslavenska javnost o Johnu Kennedyju – posmrtno stvaranje legend»e, Ješe Denegrija «Unutar ili izvan «socijalističkog modernizma»? i Marka Lipoveckog «Biti upoznat s limunom. «Američka izložba u Hruščovljevim memoarima».

Građa je podijeljena u nekoliko neovisnih odjeljaka. U prvome, «Svijet: pomaci, pogledi», složeni su tekstovi koji problematiziraju društvenu i političku zbilju te njen odraz u neverbalnim umjetnostima. U drugome, «Pisci: teme, poetike», našle su se analize karakterističnih autora s karakterističnim temama. Treći odjeljak, «Slike, krajolici, stanja», akcentuiraju naročit ugođaj iz kojeg su potekla mnoga istaknuta djela i akcije «šezdesetih», dok četvrti («Praksa šezdesetih») i peti odjeljak («Sjećanja») predstavljaju zanimljive protagoniste u žanru «osobnih pogleda».

Podsjećanje na «šezdesete» prošloga stoljeća – poticaj je novom ciklusu razmišljanja o velikim pitanjima, o duhovnosti i budućnosti naše civilizacije.

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi, gdje je i umrla 11. ožujka 2019. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pisala je prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodila s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama.

Uređivala je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, bila članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Bila je suradnica američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja.

Povremeno nastupala kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti. Više puta studijski boravila u Rusiji.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.