Zrinka Blažević
Ilirizam prije ilirizma
- Nakladnik: Golden marketing / Tehnička knjiga
- 06/2008.
- 400 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532122992
- Cijena: 30.53 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Zrinka Blažević je rezultate svojih istraživanja koje tematizira ova knjiga dijelom već prikazala u doktorskoj disertaciji naslovljenoj "Ilirski ideologem tijekom 17. stoljeća: upotrebe, funkcije, značenja", tako da je ovaj rad njena razrađena i znatno dopunjena verzija.
Knjiga prati genezu, strukturne modifikacije i instrumentalne upotrebe ranonovovjekovnog ilirskog ideologema u funkciji simboličke konfiguracije nacionalnog identiteta. Osim što prikazuje kompleksnu "pretpovijest" ilirizma koji je ugrađen u temelje modernih južnoslavenskih nacionalnih identiteta, autorica otkriva i da je riječ o europski prepoznatljivom kulturnom fenomenu.
Zašto ilirizam prije ilirizma? Može li se kasni humanizam uzeti kao terminus post quem? U kakvu su odnosu narativne konfiguracije ilirskog ideologema s ostalim ranonovovjekovnim diskurzivnim i nediskurzivnim praksama? Može li se ilirizam jednoznačno podvesti pod kategoriju bilo ekskluzivnoga hrvatskog ili srpskog, odnosno inkluzivnoga (pan)slavenskog nacionalno-identifikacijskog modela i diskursa? Neće li ranonovovjekovni ilirski ideologem u laboratorijskim uvjetima historiografskoga istraživanja nužno izgubiti vitalnost i propulzivnost koje je posjedovao u svome historijsko-diskurzivnom zavičaju i time povratno obesmisliti inicijalnu istraživačku premisu?
Pripremajući svoju prethodnu knjigu "Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije", autorica je uvidjela da je, izuzev suvremenih političkih i kulturnih praksi, na formiranje kompleksne Vitezovićeve ideološke koncepcije morala utjecati i neka starija intelektualna tradicija, tragovi koji su se nazirali u dubljim slojevima njegova diskursa. Stoga je odlučila upustiti se u istraživanje diskurzivne i, općenito, kulturne "pretpovijesti" Vitezovićeva pankroatizma.
Očekivano, trag je vodio do kasnoga humanizma, iz čijega je kreativnog ozračja, uz ostale, kudikamo poznatije europske nacionalne ideologeme poput teutonizma i sarmatizma, izrastao i njihov (južno)slavenski pandan - ilirizam. Dakako, to je iziskivalo stanovitu reviziju uvriježene interpretacije ilirizma kao modernoga, devetnaestostoljetnog ideologijskog fenomena, ali i kompleksniji pristup hrvatskoj nacionalnoj ideologiji općenito.
Ona se, naime, prije negoli ekskluzivistički nacionalni narativ, realizira kao diskurzivna heterotopija koja se ideologijski formirala i diskurzivno artikulirala u prostoru kreativne kontestacije univerzalnog i partikularnoga, homogenog i heterogenoga, vlastitog i Drugog.
***
Doc. dr. sc. Zrinka Blažević (1972.) diplomirala je 1996. povijest i latinski jezik s rimskom književnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2001. godine, a 2005. doktorirala s temom "Ilirski ideologem tijekom 17. stoljeća: upotrebe, funkcije i značenja", na istom fakultetu.
Od 1997. do 2001. godine zaposlena je kao mlađa asistentica na Hrvatskom institutu za povijest na projektu "Hrvatska latinistička historiografija", a od 2001. radi kao asistentica na projektu "Triplex Confinium: hrvatska više-graničja u euromediteranskom kontekstu" pri Zavodu za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akademske godine 2000./2001. redovito sudjeluje u nastavi na katedri "Svjetska povijest ranoga novog vijeka" na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Temeljno područje interesa Zrinke Blažević je intelektualna historija, osobito istraživanje ranonovovjekovnih historiografskih diskursa i nacionalno-ideologijskih koncepata, teorija historije, kulturna historija, historijska antropologija i imagologija, rodna povijest, ekohistorija i povijest religije.
Objavila je knjigu "Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije", Zagreb, 2002. Prevela je i priredila knjigu: "Pavao Ritter Vitezović, Oživljena Hrvatska", Zagreb, 1997. Objavila je i dvadesetak studija, prikaza, priloga, recenzija i stručnih radova.
Knjiga prati genezu, strukturne modifikacije i instrumentalne upotrebe ranonovovjekovnog ilirskog ideologema u funkciji simboličke konfiguracije nacionalnog identiteta. Osim što prikazuje kompleksnu "pretpovijest" ilirizma koji je ugrađen u temelje modernih južnoslavenskih nacionalnih identiteta, autorica otkriva i da je riječ o europski prepoznatljivom kulturnom fenomenu.
Zašto ilirizam prije ilirizma? Može li se kasni humanizam uzeti kao terminus post quem? U kakvu su odnosu narativne konfiguracije ilirskog ideologema s ostalim ranonovovjekovnim diskurzivnim i nediskurzivnim praksama? Može li se ilirizam jednoznačno podvesti pod kategoriju bilo ekskluzivnoga hrvatskog ili srpskog, odnosno inkluzivnoga (pan)slavenskog nacionalno-identifikacijskog modela i diskursa? Neće li ranonovovjekovni ilirski ideologem u laboratorijskim uvjetima historiografskoga istraživanja nužno izgubiti vitalnost i propulzivnost koje je posjedovao u svome historijsko-diskurzivnom zavičaju i time povratno obesmisliti inicijalnu istraživačku premisu?
Pripremajući svoju prethodnu knjigu "Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije", autorica je uvidjela da je, izuzev suvremenih političkih i kulturnih praksi, na formiranje kompleksne Vitezovićeve ideološke koncepcije morala utjecati i neka starija intelektualna tradicija, tragovi koji su se nazirali u dubljim slojevima njegova diskursa. Stoga je odlučila upustiti se u istraživanje diskurzivne i, općenito, kulturne "pretpovijesti" Vitezovićeva pankroatizma.
Očekivano, trag je vodio do kasnoga humanizma, iz čijega je kreativnog ozračja, uz ostale, kudikamo poznatije europske nacionalne ideologeme poput teutonizma i sarmatizma, izrastao i njihov (južno)slavenski pandan - ilirizam. Dakako, to je iziskivalo stanovitu reviziju uvriježene interpretacije ilirizma kao modernoga, devetnaestostoljetnog ideologijskog fenomena, ali i kompleksniji pristup hrvatskoj nacionalnoj ideologiji općenito.
Ona se, naime, prije negoli ekskluzivistički nacionalni narativ, realizira kao diskurzivna heterotopija koja se ideologijski formirala i diskurzivno artikulirala u prostoru kreativne kontestacije univerzalnog i partikularnoga, homogenog i heterogenoga, vlastitog i Drugog.
***
Doc. dr. sc. Zrinka Blažević (1972.) diplomirala je 1996. povijest i latinski jezik s rimskom književnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2001. godine, a 2005. doktorirala s temom "Ilirski ideologem tijekom 17. stoljeća: upotrebe, funkcije i značenja", na istom fakultetu.
Od 1997. do 2001. godine zaposlena je kao mlađa asistentica na Hrvatskom institutu za povijest na projektu "Hrvatska latinistička historiografija", a od 2001. radi kao asistentica na projektu "Triplex Confinium: hrvatska više-graničja u euromediteranskom kontekstu" pri Zavodu za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akademske godine 2000./2001. redovito sudjeluje u nastavi na katedri "Svjetska povijest ranoga novog vijeka" na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Temeljno područje interesa Zrinke Blažević je intelektualna historija, osobito istraživanje ranonovovjekovnih historiografskih diskursa i nacionalno-ideologijskih koncepata, teorija historije, kulturna historija, historijska antropologija i imagologija, rodna povijest, ekohistorija i povijest religije.
Objavila je knjigu "Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije", Zagreb, 2002. Prevela je i priredila knjigu: "Pavao Ritter Vitezović, Oživljena Hrvatska", Zagreb, 1997. Objavila je i dvadesetak studija, prikaza, priloga, recenzija i stručnih radova.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
