Ivan Šugar
Hrvatski biljni imenoslov = Nomenclator botanicus Croaticus
- Nakladnik: Matica hrvatska
- 12/2008.
- 977 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789531508568
- Cijena: 71.67 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Trebalo je u Hrvatskoj proći gotovo stotinu pedeset godina od objave Šulekova "Jugoslavenskoga imenika bilja" i "Biljarstva" kako bi se konačno pristupilo sustavnom skupljanju domaćih, narodnih naziva za bilje. Takva se posla prihvatio botaničar Ivan Šugar, priredivši "Hrvatski biljni imenoslov" koji je nastao na temeljima višegodišnjega autorova terenskog rada skupljanja narodnih naziva za bilje širom Hrvatske te dosad objavljene nomenklaturne građe.
Autorov je cilj da nakon kritičke prosudbe imenoslovne građe obrađene u ovome rječniku, sastavi hrvatski biljni imenoslov s prijedlogom normativnih imena. Da bi i ovaj rječnik mogao djelomice odgovriti na taj postavljeni cilj, na kraju rječnika otisnuto je kazalo s latinskim i hrvatskim imenima biljnih rodova i vrsta.
***
Činjenica da svaki autor u svoje djelo unosi neka nova imena za pojedine biljne vrste potakla me, već na samom početku radnoga vijeka, da se - bez obzira na to jesu li ta nova imena posljedica novih spoznaja do kojih je autor došao tijekom svojih istraživanja, ili su posljedica gledišta utemeljena na stavu prema nomenklaturnoj građi iz literature koja nema potporu u mjesnim govorima - posvetim skupljanju mjesnih narodnih imena biljaka na prostoru cijele Hrvatske, da saberem svu dostupnu biljnu nomenklaturnu građu nastalu ili utvrđenu nakon Šulekova "Imenika" i da sva ta građa, uključivši na prvom mjestu građu iz "Imenika", bude osnovica za
izradbu kritičkoga hrvatskog biljnog imenoslova s prijedlogom za normativno ili standardno ime za svaku biljnu vrstu.
Kao rezultat višegodišnjih nastojanja i rada na tom zadatku nastalo je djelo koje upravo predajem javnosti na uporabu – "Hrvatski biljni imenoslov". Kao temeljno djelo za izradbu ovoga "Imenoslovav poslužio mi je, kao što je već spomenuto, "Jugoslavenski imenik bilja" (Šulek 1879).
Pri izradbi "Imenoslova" krenuo sam od zamisli da se za normativno ime što većeg broja biljnih vrsta predlože narodna imena biljaka koja su dosad skupljena i objelodanjena, ali i ona koja sam skupio u narodu tijekom svojih višegodišnjih istraživanja.
U vezi s time želim naglasiti da građu iz "Imenika" nisam uzimao mehanički nego sam joj pristupio pomno, kritički, pri čemu sam, osim osuvremenjivanja nomenklature, niz natuknica dopunio objašnjenjima, ispravio netočno napisane nazive. Premda je, kako sam već spomenuo, Šulekov "Imenik" temeljno djelo ovoga "Imenoslova", valja reći da od njega nisam baš doslovno preuzeo svu građu, nego sam dio nomenklaturne građe koja ne pripada hrvatskoj jezičnoj baštini ispustio, a dio toga sam samo prilagodio određenijem cilju nego što ga je imao Šulek u tom djelu. Zbog toga Šulekov "Imenik" ostaje i dalje trajan i nezamjenjiv izvor za radove s područja hrvatskoga, ali i južnoslavenskoga biljnog imenoslovlja.
Građa objelodanjena u "Imeniku" potječe od ljubitelja bilja širom Hrvatske, koji su bili dobri floristi, ali se botanikom nisu bavili profesionalno, zbog čega se u latinskoj nomenklaturi potkrao stanoviti broj previda, propusta ili netočnosti. U vezi s time želim naglasiti da građu iz Imenika nisam uzimao mehanički nego sam joj pristupio pomno, kritički, pri čemu sam, osim osuvremenjivanja nomenklature, niz natuknica dopunio objašnjenjima, ispravio netočno napisane nazive.
Svako ime biljke navedeno u Imeniku obilježeno je izvorom iz kojega je uzeto, odnosno kraja ili područja gdje se govori. Međutim, za znatan broj imena nije navedeno gdje su skupljena, pa su takva imena obilježena samo navodom. No, popriličan broj biljnih imena u Imeniku potječe bilo iz rukopisnih djela pohranjenih u domaćim ili stranim knjižnicama, bilo iz domaće rječničke građe, bilo pak iz stranih djela, pohranjenih u knjižnicama pojedinih samostana, kao što su Sinj, Visovac, Omiš i Dubrovnik, u kojima su na rubovima tiskanih knjiga ili pak ispod slika s prikazom biljnih vrsta uz izvorna latinska ili na nekom drugom jeziku obilježena imena biljaka, naknadno rukom dopisana hrvatska imena biljaka.
( iz autorovog Uvoda )
Autorov je cilj da nakon kritičke prosudbe imenoslovne građe obrađene u ovome rječniku, sastavi hrvatski biljni imenoslov s prijedlogom normativnih imena. Da bi i ovaj rječnik mogao djelomice odgovriti na taj postavljeni cilj, na kraju rječnika otisnuto je kazalo s latinskim i hrvatskim imenima biljnih rodova i vrsta.
***
Činjenica da svaki autor u svoje djelo unosi neka nova imena za pojedine biljne vrste potakla me, već na samom početku radnoga vijeka, da se - bez obzira na to jesu li ta nova imena posljedica novih spoznaja do kojih je autor došao tijekom svojih istraživanja, ili su posljedica gledišta utemeljena na stavu prema nomenklaturnoj građi iz literature koja nema potporu u mjesnim govorima - posvetim skupljanju mjesnih narodnih imena biljaka na prostoru cijele Hrvatske, da saberem svu dostupnu biljnu nomenklaturnu građu nastalu ili utvrđenu nakon Šulekova "Imenika" i da sva ta građa, uključivši na prvom mjestu građu iz "Imenika", bude osnovica za
izradbu kritičkoga hrvatskog biljnog imenoslova s prijedlogom za normativno ili standardno ime za svaku biljnu vrstu.
Kao rezultat višegodišnjih nastojanja i rada na tom zadatku nastalo je djelo koje upravo predajem javnosti na uporabu – "Hrvatski biljni imenoslov". Kao temeljno djelo za izradbu ovoga "Imenoslovav poslužio mi je, kao što je već spomenuto, "Jugoslavenski imenik bilja" (Šulek 1879).
Pri izradbi "Imenoslova" krenuo sam od zamisli da se za normativno ime što većeg broja biljnih vrsta predlože narodna imena biljaka koja su dosad skupljena i objelodanjena, ali i ona koja sam skupio u narodu tijekom svojih višegodišnjih istraživanja.
U vezi s time želim naglasiti da građu iz "Imenika" nisam uzimao mehanički nego sam joj pristupio pomno, kritički, pri čemu sam, osim osuvremenjivanja nomenklature, niz natuknica dopunio objašnjenjima, ispravio netočno napisane nazive. Premda je, kako sam već spomenuo, Šulekov "Imenik" temeljno djelo ovoga "Imenoslova", valja reći da od njega nisam baš doslovno preuzeo svu građu, nego sam dio nomenklaturne građe koja ne pripada hrvatskoj jezičnoj baštini ispustio, a dio toga sam samo prilagodio određenijem cilju nego što ga je imao Šulek u tom djelu. Zbog toga Šulekov "Imenik" ostaje i dalje trajan i nezamjenjiv izvor za radove s područja hrvatskoga, ali i južnoslavenskoga biljnog imenoslovlja.
Građa objelodanjena u "Imeniku" potječe od ljubitelja bilja širom Hrvatske, koji su bili dobri floristi, ali se botanikom nisu bavili profesionalno, zbog čega se u latinskoj nomenklaturi potkrao stanoviti broj previda, propusta ili netočnosti. U vezi s time želim naglasiti da građu iz Imenika nisam uzimao mehanički nego sam joj pristupio pomno, kritički, pri čemu sam, osim osuvremenjivanja nomenklature, niz natuknica dopunio objašnjenjima, ispravio netočno napisane nazive.
Svako ime biljke navedeno u Imeniku obilježeno je izvorom iz kojega je uzeto, odnosno kraja ili područja gdje se govori. Međutim, za znatan broj imena nije navedeno gdje su skupljena, pa su takva imena obilježena samo navodom. No, popriličan broj biljnih imena u Imeniku potječe bilo iz rukopisnih djela pohranjenih u domaćim ili stranim knjižnicama, bilo iz domaće rječničke građe, bilo pak iz stranih djela, pohranjenih u knjižnicama pojedinih samostana, kao što su Sinj, Visovac, Omiš i Dubrovnik, u kojima su na rubovima tiskanih knjiga ili pak ispod slika s prikazom biljnih vrsta uz izvorna latinska ili na nekom drugom jeziku obilježena imena biljaka, naknadno rukom dopisana hrvatska imena biljaka.
( iz autorovog Uvoda )
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
