Douglas Hofstadter
Čudnovata petlja sam ja
- Nakladnik: Izvori
- Prijevod: Žarko Vodinelić
- 05/2009.
- 464 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532033298
- Cijena: 25.22 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Što mislimo kad kažemo "ja"?
Može li osobnost, duša, svijest, nazovite to kako hoćete, može li "ja“ proizaći iz puke tvari? Ako ne može, kako smo onda vi ili ja ovdje? Ako može, kako onda shvatiti ovo začudno pojavljivanje?
Duboko u tvarnim temeljima, ljudski mozak je kaotična uzavrela juha čestica-molekula, na višoj razni on je neuronska prašuma, a na još višoj razini predstavlja nam se kao mreža apstrakcija što ih zovemo "simboli“.
Središnji simbol u mozgu je onaj koji svatko naziva "ja“. "Ja“ je čudnovata petlja u mozgu i svakom se ljudskom biću čini da je to "ja“ najzbiljskija stvar na svijetu. No kako je moguće da takva tajnovita apstrakcija bude zbiljska? Ili je možda naše "ja“ samo prikladna fikcija, a naša osobnost neka halucinacija što je halucinira neka halucinacija?
Kako se u našem umu odražavaju druga bića? Može li mnogo čudnovatih petlja različite "jačine“ boraviti u jednome mozgu? Ako je tako, tada je posvećeno načelo naše kulture – da u jednome mozgu stoluje jedna duša – samoobmana.
To su neke od tajanstvenosti obrađenih u ovoj knjizi. Trideset godina nakon autorove knjige "Gödel, Escher, Bach", evo svježe ispričane priče, ovoga puta razumljivije, pune anegdota, analogija i metafora. To je moderna filozofija uma koju može razumjeti svaka čudnovata petlja, knjiga koju Hofstadterovi čitatelji već odavno iščekuju.
***
Douglas Hofstadter je profesor kognitivnih znanosti na Sveučilištu Indiana (SAD). Osim brojnih članaka i radova, objavio je (1979) knjigu "Gödel, Escher, Bach" za koju je dobio Pulitzerovu nagradu te se istaknuo kao jedan od u svijetu najpoznatijih filozofa uma, istraživač strukture ljudske misli i načina kako razmišljamo. Ostala djela: "Ja uma" (1981, s Danielom Dennettom), "Metamagične teme" (1985), "Fluidni pojmovi i kreativne analogije" (1995), "Le Ton beau de Marot" (1997). Posebno se bavio Aleksandrom Puškinom te objavio novi prepjev njegovog romana u stihovima "Jevgenij Onjegin".
Može li osobnost, duša, svijest, nazovite to kako hoćete, može li "ja“ proizaći iz puke tvari? Ako ne može, kako smo onda vi ili ja ovdje? Ako može, kako onda shvatiti ovo začudno pojavljivanje?
Duboko u tvarnim temeljima, ljudski mozak je kaotična uzavrela juha čestica-molekula, na višoj razni on je neuronska prašuma, a na još višoj razini predstavlja nam se kao mreža apstrakcija što ih zovemo "simboli“.
Središnji simbol u mozgu je onaj koji svatko naziva "ja“. "Ja“ je čudnovata petlja u mozgu i svakom se ljudskom biću čini da je to "ja“ najzbiljskija stvar na svijetu. No kako je moguće da takva tajnovita apstrakcija bude zbiljska? Ili je možda naše "ja“ samo prikladna fikcija, a naša osobnost neka halucinacija što je halucinira neka halucinacija?
Kako se u našem umu odražavaju druga bića? Može li mnogo čudnovatih petlja različite "jačine“ boraviti u jednome mozgu? Ako je tako, tada je posvećeno načelo naše kulture – da u jednome mozgu stoluje jedna duša – samoobmana.
To su neke od tajanstvenosti obrađenih u ovoj knjizi. Trideset godina nakon autorove knjige "Gödel, Escher, Bach", evo svježe ispričane priče, ovoga puta razumljivije, pune anegdota, analogija i metafora. To je moderna filozofija uma koju može razumjeti svaka čudnovata petlja, knjiga koju Hofstadterovi čitatelji već odavno iščekuju.
***
Douglas Hofstadter je profesor kognitivnih znanosti na Sveučilištu Indiana (SAD). Osim brojnih članaka i radova, objavio je (1979) knjigu "Gödel, Escher, Bach" za koju je dobio Pulitzerovu nagradu te se istaknuo kao jedan od u svijetu najpoznatijih filozofa uma, istraživač strukture ljudske misli i načina kako razmišljamo. Ostala djela: "Ja uma" (1981, s Danielom Dennettom), "Metamagične teme" (1985), "Fluidni pojmovi i kreativne analogije" (1995), "Le Ton beau de Marot" (1997). Posebno se bavio Aleksandrom Puškinom te objavio novi prepjev njegovog romana u stihovima "Jevgenij Onjegin".
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
