** pročitajte kritički prikaz knjige!


Novi roman britansko-indijskog majstora suvremene proze i jednog od najvećih živućih književnika ima za vrijeme radnje paralelno Indiju i Italiju 16. stoljeća.

"Firentinska čarobnica" je priča koja povezuje, na autorov prepoznatljiv način, dva svijeta koja jedva da znaju jedan za drugoga, a i ono što znaju više je začinjeno legendama negoli stvarnošću: Italiju i Indiju od prije pet stoljeća. Senzualni svijet Firence, njegovih moćnih kurtizana, praznovjerja i lomača, te hedonističku prijestolnicu Mogulskog carstva u kojoj se jedan veliki vladar svakodnevno muči s vjerskim pitanjima, željama i izdajama svojih sinova.

A u svemu, i ponad svega, satkana priča o snazi ženske ljepote, o jednoj ženi koja nastoji upravljati svojom sudbinom u svijetu muške dominacije.

Salman Rushdie (Mumbai, 1947.) autor je, uz ovaj, još trinaest romana: "Grimus", "Djeca ponoći", "Sram", "Sotonski stihovi", "Harun" i "More Priča", "Maurov posljednji uzdah", "Tlo pod njenim nogama", "Bijes", "Klaun Shalimar", "Firentinska čarobnica", "Luka i vatra života", "Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći" te "Zlatna kuća". "Djeca ponoći", objavljena 1981. godine, jedina su knjiga koja je osvojila dva Bookera: dva različita žirija dodijelila su joj 1981. nagradu Booker i 1993. nagradu Booker of Bookers, a 2008. zahvaljujući glasovima javnosti osvojila je nagradu Best of the Booker. Rushdie je autor i zbirke kratkih priča "Istok, zapad" te triju knjiga nefikcionalne proze: "Jaguarov osmijeh", "Imaginarne domovine: eseji i kritike 1981.–1991." i "Korak preko crte", kao i suurednik dviju antologija, "Zrcaljenje" i "Najbolje američke kratke priče 2008." Rushdiejevi memoari "Joseph Anton" objavljeni su 2012. i postigli su međunarodni uspjeh. Djela su mu prevedena na više od četrdeset jezika. 

Godine 2007. zbog svojih književnih zasluga proglašen je vitezom, a dobio je, među brojnim priznanjima, Whitbreadovu nagradu za najbolji roman (dvaput), Njemačku nagradu za autora godine, Veliku nagradu Budimpešte, Commandeur des Arts et des Lettres (najviše francusko umjetničko odlikovanje), Austrijsku državnu nagradu za europsku književnost i Aristeion Europske unije. Dobitnik je priznanja Library Lion Javne knjižnice u New Yorku te danske nagrade Hans Christian Andersen za 2014. godinu. Član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku. Počasni je doktor i član šest europskih i sedam američkih sveučilišta te počasni profesor humanističkih znanosti na MIT-u i bivši počasni predavač na Sveučilištu Emory.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.