"Klaun Shalimar" je i politička napetica i burleskna komedija u kojoj se miješaju narodna predaja i fantastika, pop kultura i čarobni realizam. Premda tako izmiješanih žanrova i stilova, to je roman o ljubavi, časti i osveti. No na prvome mjestu kroz sve izbija pitanje: zašto na svijetu ima mržnje?

Riječ je, prije svega, o mržnji između raznih kultura. Što pretvara jedan raj suživota izmiješanih kultura preko noći u pakao? Rushdie prati taj razorni proces na primjeru Kašmira muslimama i hindusa, no on bi se mogao naći bilo gdje, pa i na našim prostorima ne tako davno.

Roman vodi čitatelja od Kalifornije do Indije i natrag maštovitim, bogatim jezikom opisa jednog fascinantnog sudara ljubavi i mržnje.


"Rushdiev 'Klaun Shalimar' spaja tri kontinenta: Ameriku, Aziju, Evropu. Priča putuje svijetom: Hollywood, Pariz, London, New York, New Delhi... I dotiče se baš svega. Indijsko-pakistanskog spora oko Kašmira. Francusko-njemačkog spora oko Alzasa. Holokausta. Vjerskih sukoba. Indijske kuhinje. Hollywoodskih tračeva. De Gaullea. Bugattija. Kašmirskog cvijeća... I naravno, televizije. Uglavnom, raznih povijesno-političko-kulturoloških čuda Rushdieva literarnog cirkusa.

Premda je uobičajena medijska slika Rushdiea slika crnomanjastog Warhola koji se sa sramežljivim osmjehom i suprugom manekenkom pojavljuje na crvenom tepihu newyorških društvenih happeninga, taj Rushdie ozbiljni je literarni radnik. Homeinijeva strelica možda ga je pretvorila u savršenu medijsku metu. Međutim, Rushdie je i nadalje ostao veliki književni šljaker. 'Klaun Shalimar' još je jedan spomenik tom grandioznom rintanju u beskrajnoj bjelini Worda.

Naravno, to povlači pitanje viškova i popustljivosti prema literarnoj vrućici, kako u stilskoj kićenosti tako i u multitematskoj grandomaniji. No u konačnici, takvo pitanje je deplasirano. Rushdiev literarni genij je jednostavno takav: on istodobno sjedi na tri stolice i tu nema pomoći."

( iz kritike Dragana Juraka )


***

Salman Rushdie autor je kod nas ranije objavljenih romana "Djeca ponoći"; "Sotonski stihovi"; "Sram"; "Maurov posljednji uzdah". Dobitnik je više prestižnih književnih nagrada i smatra se jednim od najvećih živućih pisaca.

Salman Rushdie (Mumbai, 1947.) autor je, uz ovaj, još trinaest romana: "Grimus", "Djeca ponoći", "Sram", "Sotonski stihovi", "Harun" i "More Priča", "Maurov posljednji uzdah", "Tlo pod njenim nogama", "Bijes", "Klaun Shalimar", "Firentinska čarobnica", "Luka i vatra života", "Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći" te "Zlatna kuća". "Djeca ponoći", objavljena 1981. godine, jedina su knjiga koja je osvojila dva Bookera: dva različita žirija dodijelila su joj 1981. nagradu Booker i 1993. nagradu Booker of Bookers, a 2008. zahvaljujući glasovima javnosti osvojila je nagradu Best of the Booker. Rushdie je autor i zbirke kratkih priča "Istok, zapad" te triju knjiga nefikcionalne proze: "Jaguarov osmijeh", "Imaginarne domovine: eseji i kritike 1981.–1991." i "Korak preko crte", kao i suurednik dviju antologija, "Zrcaljenje" i "Najbolje američke kratke priče 2008." Rushdiejevi memoari "Joseph Anton" objavljeni su 2012. i postigli su međunarodni uspjeh. Djela su mu prevedena na više od četrdeset jezika. 

Godine 2007. zbog svojih književnih zasluga proglašen je vitezom, a dobio je, među brojnim priznanjima, Whitbreadovu nagradu za najbolji roman (dvaput), Njemačku nagradu za autora godine, Veliku nagradu Budimpešte, Commandeur des Arts et des Lettres (najviše francusko umjetničko odlikovanje), Austrijsku državnu nagradu za europsku književnost i Aristeion Europske unije. Dobitnik je priznanja Library Lion Javne knjižnice u New Yorku te danske nagrade Hans Christian Andersen za 2014. godinu. Član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku. Počasni je doktor i član šest europskih i sedam američkih sveučilišta te počasni profesor humanističkih znanosti na MIT-u i bivši počasni predavač na Sveučilištu Emory.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.