Heinrich von Kleist
O marionetskom kazalištu
- Nakladnik: Scarabeus naklada
- Prijevod: Dubravko Torjanac
- 08/2009.
- 110 str., meki uvez s klapnama
- ISBN
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Esej "O marionetskom kazalištu" iz 1810. godine, do danas se tumači i estetski i antropološki, ali i lutkarsko-tehnološki: taj nevelik estetski zapis postao je inspiracija kazališnim estetičarima poput H. Jurkowskog, jednako kao što je u praktičnom i tehnološkom smislu nadahnuo lutkare-praktičare poput O. Schlemmera, F. H. Brossa i A. Rosera na konstruiranje nove i drukčije, osebujne vrste marioneta na kojima se danas temelji suvremeno kazalište lutaka.
***
Heinrich von Kleist (1777-1811), njemački dramatičar i pripovjedač čiji se duh i stil kreću između klasike i romantizma, kojega bismo teško mogli jednoznačno odrediti u estetskom smislu. Pomičući u svom dramskom djelu, štoviše uklanjajući granice između tragedije i komedije, Kleistovo kazališno pismo pronalazi svoje mjesto na onome "teško odredivom graničnom području gdje se kategorije slijevaju jedna u drugu", točnije gdje "komedije tendiraju prema groteski, a drame kobnih sukoba prema pomirljivom rješenju" (V. Žmegač).
Što se tiče Kleistovih pripovijednih djela, situacija je, mogli bismo reći, još zamršenija. S jedne strane, Kleist se formom svojih proznih ostvarenja ubraja među utemeljitelje njemačke novelistike. S druge strane, njegove pripovijetke tematski karakteriziraju "paradoksalna zbivanja, tragični obrati, posljedice demonizma slučaja i kobne zabune" (V. Žmegač). U tom smislu su od osobitog značaja njegove anegdote, koje čine kratka, sažeta, naoko objektivna i koncentrirana izvješća o pojedinim životnim "slučajevima", a zapravo daju jezgrovit pogled na ona sjecišta gdje se obično i svakodnevno na neočekivan način susreću s onime tajanstvenim i neobičnim.
***
Heinrich von Kleist (1777-1811), njemački dramatičar i pripovjedač čiji se duh i stil kreću između klasike i romantizma, kojega bismo teško mogli jednoznačno odrediti u estetskom smislu. Pomičući u svom dramskom djelu, štoviše uklanjajući granice između tragedije i komedije, Kleistovo kazališno pismo pronalazi svoje mjesto na onome "teško odredivom graničnom području gdje se kategorije slijevaju jedna u drugu", točnije gdje "komedije tendiraju prema groteski, a drame kobnih sukoba prema pomirljivom rješenju" (V. Žmegač).
Što se tiče Kleistovih pripovijednih djela, situacija je, mogli bismo reći, još zamršenija. S jedne strane, Kleist se formom svojih proznih ostvarenja ubraja među utemeljitelje njemačke novelistike. S druge strane, njegove pripovijetke tematski karakteriziraju "paradoksalna zbivanja, tragični obrati, posljedice demonizma slučaja i kobne zabune" (V. Žmegač). U tom smislu su od osobitog značaja njegove anegdote, koje čine kratka, sažeta, naoko objektivna i koncentrirana izvješća o pojedinim životnim "slučajevima", a zapravo daju jezgrovit pogled na ona sjecišta gdje se obično i svakodnevno na neočekivan način susreću s onime tajanstvenim i neobičnim.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
