Pojam jeze u književnosti i psihologiji
- Nakladnik: Scarabeus naklada
- Prijevod: Daniela Tkalec
- 11/2010.
- 54 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789537378150
- Cijena: 11.95 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
„Pojam jeze u književnosti i psihologiji“, tehnički naslov i razumljiv termin jedne od „najneprevodljivijih" njemačkih riječi, koja čini njemački naslov ovog nevelikog djela, s pravom se ubraja u ponajbolje Freudove studije estetike, likovne umjetnosti i književnosti. To bi djelo valjalo proučavati zajedno s njegovim drugim radovima o književnosti koji predstavljaju značajan doprinos toj vrsti istraživanja.
Ovaj rad tretira jezu odnosno ono jezovito kao vrstu psihičkog fenomena zbiljskoga života, Freudova istraživanja definicije riječi „unheimlich", čiji korijeni i postojanje tog fenomena vode onkraj područja književnosti. U semantičkom polju te čudesne riječi našlo bi se mjesta za nelagodu, bojazan i crne slutnje, paniku, užas, krv (cruor) i svakojake na njoj iznikle utvare, poput vampira i vukodlaka, ali i fantoma i dvojnika (Doppelgänger).
Smjestile bi se tu i razne mračne rabote, opskurne namjere škurih svatova, bezdani ponori razderanih duša i mrkli arhivi zabranjena znanja. Kako god ih opisivali i u kakve god sfere smještali, pustopoljine jezivog nastanjuju sablasti, vazda spremne danas obilaze i progone, što im je prema Jacquesu Derridi i osnovna psihološka implikacija: gdje god postojao "ja" tu me se obilazi i progoni: živu individuu "stvorile su sablasti, kojima je ona otada domaćin".
„Hoće li nam pritom „das Unheimliche“ simbolički osvijestiti vlastite kastracijske strahove, rascjep ega u slici dvojnika, kompulzivno ponavljanje, svemoć misli, strah od potisnutog, blizinu smrti kao neprijatelja, blizinu bolesti i ludila ili pak naprosto želju da nikad nismo napustili toplu sigurnost majčine utrobe, stvar je pisca, ali i čitatelja, koji će u interakciji s njegovim likovima, bude li sreće, doživjeti vlastitu katarzu ili duševno uništenje.
Freudov tekst, prvi put objavljen u hrvatskom prijevodu, od neprocjenjive je važnosti za razumijevanje "gotičkog" impulsa u književnosti i drugim umjetničkim granama, ali i za malčice su-verenije sučeljavanje s tzv. stvarnošću, koja u sebi katkada krije mnogo više jezivih primisli nego što bi se to na prvi pogled reklo.“ (Boris Perić)
***
Sigmund Freud (1856-1939), austrijski psihijatar i jedan od osnivača psihoanalize koju je kasnije razvio kao vlastitu metodu liječenja i proučavanja, kao i opću psihologiju koja obuhvaća fenomene zdravoga duševnoga života. Postavio je vlastitu teoriju o nastanku neuroza, dok je njegova analitička metoda dovela do potpuno novih uvida u život nagona. Bio je prvi koji je u psihologiju uveo pojam nesvjesnoga. Freudova teorija odrazila se na gotovo sva područja kulturnoga života, osobito na proučavanje religija, estetiku i etnologiju.
Tek neka značajnija Freudova objavljena djela: „Onkraj principu užitka“, „Psihologija mase i analiza Ja“, „Ja i Ono“, „Nelagoda u kulturi“, „Studije o histeriji“, „Tumačenje snova“, „Tri rasprave o teoriji seksualnosti“, „Totem i tabu“, „O psihopatologiji svakodnevice“ i mnoga druga.
Ovaj rad tretira jezu odnosno ono jezovito kao vrstu psihičkog fenomena zbiljskoga života, Freudova istraživanja definicije riječi „unheimlich", čiji korijeni i postojanje tog fenomena vode onkraj područja književnosti. U semantičkom polju te čudesne riječi našlo bi se mjesta za nelagodu, bojazan i crne slutnje, paniku, užas, krv (cruor) i svakojake na njoj iznikle utvare, poput vampira i vukodlaka, ali i fantoma i dvojnika (Doppelgänger).
Smjestile bi se tu i razne mračne rabote, opskurne namjere škurih svatova, bezdani ponori razderanih duša i mrkli arhivi zabranjena znanja. Kako god ih opisivali i u kakve god sfere smještali, pustopoljine jezivog nastanjuju sablasti, vazda spremne danas obilaze i progone, što im je prema Jacquesu Derridi i osnovna psihološka implikacija: gdje god postojao "ja" tu me se obilazi i progoni: živu individuu "stvorile su sablasti, kojima je ona otada domaćin".
„Hoće li nam pritom „das Unheimliche“ simbolički osvijestiti vlastite kastracijske strahove, rascjep ega u slici dvojnika, kompulzivno ponavljanje, svemoć misli, strah od potisnutog, blizinu smrti kao neprijatelja, blizinu bolesti i ludila ili pak naprosto želju da nikad nismo napustili toplu sigurnost majčine utrobe, stvar je pisca, ali i čitatelja, koji će u interakciji s njegovim likovima, bude li sreće, doživjeti vlastitu katarzu ili duševno uništenje.
Freudov tekst, prvi put objavljen u hrvatskom prijevodu, od neprocjenjive je važnosti za razumijevanje "gotičkog" impulsa u književnosti i drugim umjetničkim granama, ali i za malčice su-verenije sučeljavanje s tzv. stvarnošću, koja u sebi katkada krije mnogo više jezivih primisli nego što bi se to na prvi pogled reklo.“ (Boris Perić)
***
Sigmund Freud (1856-1939), austrijski psihijatar i jedan od osnivača psihoanalize koju je kasnije razvio kao vlastitu metodu liječenja i proučavanja, kao i opću psihologiju koja obuhvaća fenomene zdravoga duševnoga života. Postavio je vlastitu teoriju o nastanku neuroza, dok je njegova analitička metoda dovela do potpuno novih uvida u život nagona. Bio je prvi koji je u psihologiju uveo pojam nesvjesnoga. Freudova teorija odrazila se na gotovo sva područja kulturnoga života, osobito na proučavanje religija, estetiku i etnologiju.
Tek neka značajnija Freudova objavljena djela: „Onkraj principu užitka“, „Psihologija mase i analiza Ja“, „Ja i Ono“, „Nelagoda u kulturi“, „Studije o histeriji“, „Tumačenje snova“, „Tri rasprave o teoriji seksualnosti“, „Totem i tabu“, „O psihopatologiji svakodnevice“ i mnoga druga.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.