Ernst Theodor Amadeus Hoffmann
Pješčuljak
- Nakladnik: Scarabeus naklada
- Prijevod: Dubravko Torjanac
- 08/2009.
- 66 str., meki uvez s klapnama
- ISBN
- Cijena: 13.27 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Pripovijetka "Pješčuljak" (Der Sandmann, 1817) napisana je u tradiciji crne umjetničke romantičarske bajke, vrlo popularne u ondašnjeg šireg čitateljstva, koja naglašava ono iracionalno, melankolično i obraduje teme ludila i fascinaciju zlom, često miješajući fantastične, morbidne elemente i istančani dekadentni esteticizam s onim grotesknim i ironičnim. Središnjom književnom vrstom tog romantičarskog pravca smatra se roman "strave i užasa" (u Engleskoj nazvan "gotic novel").
U ovoj pripovijetki Hoffmann nas već samim imenima lica uvodi u razgranato simboličko pletivo svoga odmaknutog svijeta kojega bismo najbolje mogli opisati kao spoj mitologije i psiho(pato)logije. Lik Pješčuljka iz pučke mitološke predaje, koji djeci sipa pijesak u oči i tako im donosi san, vuče podrijetlo iz grčkog mita o Hipnosu, bogu sna, sinu Noći i blizancu Smrti. U tom liku sadržana je personifikacija ludila, kao i teza, česta u Hoffmanna, o opasnosti koja senzibilnoj individui prijeti od principa zla koji utječe na čovjekovu psihu.
***
Ernst Theodor Amadeus Hoffmann (1776-1822), njemački romantičarski pripovjedač koji je za života bio pravnik, skladatelj, glazbeni kritičar, crtač i karikaturist. Za vrijeme studija Hoffmann se bavi pisanjem, crtanjem, glazbom i davanjem privatnih poduka. Položeni pripravnički ispit omogućuje mu odabrati mjesto gdje će provesti pripravnički staž, pa Hoffmann odabire Berlin. Posjeti kazalištu i bezuspješni pokušaji da se afirmira kao skladatelj u potpunosti ga zaokupljaju. Potom se zapošljava kao pravnik u Poljskoj (Poznan), no odlučuje napustiti činovnički posao i postati umjetnikom, pa se 1807. vraća u Berlin, gdje kao skladatelj ne postiže uspjeh.
Dobiva ponudu od lajpciških novina Allgemeine musikalische Zeitimg da za njih piše glazbene kritike, potpisujući ih kao Kapellmeister Johannes Kreisler. Sud suvremenika o Hoffmannu bio je dvojak: neki ga nisu prihvaćali, dok su ga drugi cijenili, no odjeke njegova djela možemo pronaći u Hugoa, Baudelairea, Maupassanta, Puškina, Dostojevskog i Edgara Allana Poea.
U operi Jacquesa Offenbacha (1819-1880) "Hoffmannove priče" (1881, libreto Jules Barnier) pripovijetka "Pješčuljak" tvori drugi čin, dok je francuski kompozitor Leo De-libes (1836-1891) prema njoj napisao balet "Coppelia" (1870).
U ovoj pripovijetki Hoffmann nas već samim imenima lica uvodi u razgranato simboličko pletivo svoga odmaknutog svijeta kojega bismo najbolje mogli opisati kao spoj mitologije i psiho(pato)logije. Lik Pješčuljka iz pučke mitološke predaje, koji djeci sipa pijesak u oči i tako im donosi san, vuče podrijetlo iz grčkog mita o Hipnosu, bogu sna, sinu Noći i blizancu Smrti. U tom liku sadržana je personifikacija ludila, kao i teza, česta u Hoffmanna, o opasnosti koja senzibilnoj individui prijeti od principa zla koji utječe na čovjekovu psihu.
***
Ernst Theodor Amadeus Hoffmann (1776-1822), njemački romantičarski pripovjedač koji je za života bio pravnik, skladatelj, glazbeni kritičar, crtač i karikaturist. Za vrijeme studija Hoffmann se bavi pisanjem, crtanjem, glazbom i davanjem privatnih poduka. Položeni pripravnički ispit omogućuje mu odabrati mjesto gdje će provesti pripravnički staž, pa Hoffmann odabire Berlin. Posjeti kazalištu i bezuspješni pokušaji da se afirmira kao skladatelj u potpunosti ga zaokupljaju. Potom se zapošljava kao pravnik u Poljskoj (Poznan), no odlučuje napustiti činovnički posao i postati umjetnikom, pa se 1807. vraća u Berlin, gdje kao skladatelj ne postiže uspjeh.
Dobiva ponudu od lajpciških novina Allgemeine musikalische Zeitimg da za njih piše glazbene kritike, potpisujući ih kao Kapellmeister Johannes Kreisler. Sud suvremenika o Hoffmannu bio je dvojak: neki ga nisu prihvaćali, dok su ga drugi cijenili, no odjeke njegova djela možemo pronaći u Hugoa, Baudelairea, Maupassanta, Puškina, Dostojevskog i Edgara Allana Poea.
U operi Jacquesa Offenbacha (1819-1880) "Hoffmannove priče" (1881, libreto Jules Barnier) pripovijetka "Pješčuljak" tvori drugi čin, dok je francuski kompozitor Leo De-libes (1836-1891) prema njoj napisao balet "Coppelia" (1870).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
