Mitski zbornik
- Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku
- Nakladnik: Scarabeus naklada
- Urednik: Suzana Marjanić, Ines Prica
- 10/2010.
- 566 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789537387181
- Cijena: 47.78 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
„Mitski zbornik“ sadrži izlaganja sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatskoga etnološkog društva „Stanje i tendencije mitoloških istraživanja danas“, održanog 2007. godine u Zagrebu, ali je obilato dopunjen radovima domaćih i inozemnih stručnjaka za posebna područja mitoloških istraživanja.
Time postaje prvim djelom takve vrste u hrvatskoj etnologiji, folkloristici i kulturnoj antropologiji, pa je stoga i naslovljeno sintagmom ironijskoga formata. Zbog heterogene tematske i konceptualne strukture, interdisciplinarnih polazišta postavljenih u mnoštvo definicija mita, prvo je u drukčijem smislu nego što je to „Mošćenički zbornik“ iz 2006. godine, urednika Tome Vinšćaka, a za koji je također iznenađujuće da se pojavio kao prvi zbornik radova u hrvatskoj znanosti u cijelosti posvećen mitološkoj tematici, s dokaznim podacima o tome da mošćenički prostor figurira kao sveti prostor slavenske mitologije.
"Mitski zbornik" zadire u sljedeća područja: indoeuropska mitologija (Emily Lyle); rekonstrukcije praslavenske mitologije, odnosno rekonstrukcije transformiranja politeističke pretktšćanske religije u kršćanski monoteizam (Vitomir Belaj, Mirela Hrovatin); kolegijalna kritika panteonskih rekonstrukcija s tendencijom prema istraživanjima mita, mitske svijesti i mitskoga jezika u suvremenoj svakodnevici (Ivan Lozica); naracije o mitskim bićima (Tamara Jurkić Sviben, Suzana Marjanić, Ljiljana Marks, Luka Šešo); biblijski i kršćanski mit (Miranda Levanat-Peričić, Antonija Zaradija Kiš); propitivanja suodnosa književnosti i mita (Ivan Majić, Sunčica Milosavljević, Vesna Mojsova-Čepiševska, Jelka Vince Pallua, Anica Vlašić-Anić); ljubavni, obiteljski i mitovi o djetinjstvu (Melanija Belaj, Jelena Marković, Tea Skokić); kulturna prizemljenja mita (Zoran Čiča, Jadran Kale, Koraljka Kuzman Šlogar, Andrea Matošević); negacija medijski produciranih mitova o anarhizmu (Ankica Čakardić, Juraj Katalenac); rasprave o etnomitovima, odnosno mitovima o autohtonosti (Zrinka Blažević, Ivan Čolović, Ružica Pšihistal); istraživanja mita u nacionalnom, političkom i medijskom kontekstu u najširem smislu riječi (Boris Beck, Ivan Molek, Ines Prica, Reana Senjković) te subverzivna matrica arhaičnih, mitskih struktura (Tyson Lewis i Richard Kahn, Sonja Miličević).
Pored toga što je namjera „Mitskoga zbornika" ocrtati stanje i tendencije mitoloških istraživanja danas, dakako, prvenstveno u našim okvirima, on uvodi i mjesto trećeg, anarhičnog puta mita. Izvan njegovih upornih konotacija kao otrcane, izmišljene, ideološke priče ili pak svete priče, mit se ponovno stvara kao protežna struktura otpora ciničkoj politici moći na vlasti.
„Mitski zbornik“ zajedničko je izdanje Hrvatskog etnološkog društva, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Scarabeus naklade.
Time postaje prvim djelom takve vrste u hrvatskoj etnologiji, folkloristici i kulturnoj antropologiji, pa je stoga i naslovljeno sintagmom ironijskoga formata. Zbog heterogene tematske i konceptualne strukture, interdisciplinarnih polazišta postavljenih u mnoštvo definicija mita, prvo je u drukčijem smislu nego što je to „Mošćenički zbornik“ iz 2006. godine, urednika Tome Vinšćaka, a za koji je također iznenađujuće da se pojavio kao prvi zbornik radova u hrvatskoj znanosti u cijelosti posvećen mitološkoj tematici, s dokaznim podacima o tome da mošćenički prostor figurira kao sveti prostor slavenske mitologije.
"Mitski zbornik" zadire u sljedeća područja: indoeuropska mitologija (Emily Lyle); rekonstrukcije praslavenske mitologije, odnosno rekonstrukcije transformiranja politeističke pretktšćanske religije u kršćanski monoteizam (Vitomir Belaj, Mirela Hrovatin); kolegijalna kritika panteonskih rekonstrukcija s tendencijom prema istraživanjima mita, mitske svijesti i mitskoga jezika u suvremenoj svakodnevici (Ivan Lozica); naracije o mitskim bićima (Tamara Jurkić Sviben, Suzana Marjanić, Ljiljana Marks, Luka Šešo); biblijski i kršćanski mit (Miranda Levanat-Peričić, Antonija Zaradija Kiš); propitivanja suodnosa književnosti i mita (Ivan Majić, Sunčica Milosavljević, Vesna Mojsova-Čepiševska, Jelka Vince Pallua, Anica Vlašić-Anić); ljubavni, obiteljski i mitovi o djetinjstvu (Melanija Belaj, Jelena Marković, Tea Skokić); kulturna prizemljenja mita (Zoran Čiča, Jadran Kale, Koraljka Kuzman Šlogar, Andrea Matošević); negacija medijski produciranih mitova o anarhizmu (Ankica Čakardić, Juraj Katalenac); rasprave o etnomitovima, odnosno mitovima o autohtonosti (Zrinka Blažević, Ivan Čolović, Ružica Pšihistal); istraživanja mita u nacionalnom, političkom i medijskom kontekstu u najširem smislu riječi (Boris Beck, Ivan Molek, Ines Prica, Reana Senjković) te subverzivna matrica arhaičnih, mitskih struktura (Tyson Lewis i Richard Kahn, Sonja Miličević).
Pored toga što je namjera „Mitskoga zbornika" ocrtati stanje i tendencije mitoloških istraživanja danas, dakako, prvenstveno u našim okvirima, on uvodi i mjesto trećeg, anarhičnog puta mita. Izvan njegovih upornih konotacija kao otrcane, izmišljene, ideološke priče ili pak svete priče, mit se ponovno stvara kao protežna struktura otpora ciničkoj politici moći na vlasti.
„Mitski zbornik“ zajedničko je izdanje Hrvatskog etnološkog društva, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Scarabeus naklade.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
