Franka Miriam Brückler
Uzroci i rasap Jugoslavije
- Nakladnik: Edicije Božičević
- 10/2010.
- 96 str., meki uvez
- ISBN 9789536751624
- Cijena: 11.95 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U esejističkoj, sintetiziranoj formi, sa zanimljivim usporedbama i asocijacijama o povijesnim zbivanjima, ne ulazeći u detaljne analize, Æorlukić disciplinirano prati, u prvom redu politička događanja u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, izbijanje rata, raspad Jugoslavije, uspostavu NDH, pojavu partizanskog pokreta.
Dotiče, u historiografiji još uvijek aktualno, pitanje je li ustaški zločin prema srpskom stanovništvu prethodio pobuni (ustanku) ili su se represija i zločin dogodili kao odgovor na pobunu i zločine sa srpske strane. Na temelju pokolja muslimanskoga stanovništva "s lijeve strane Drine" i prije proglašenja NDH, priklanja se onim autorima koji zastupaju gledište da su ustaški zločini (ne opravdavajući ih) bili posljedica srpske pobune protiv države.
Posebice Æorlukić poručuje: pomiriti se s vlastitom prošlošću i izvući povijest iz ideoloških okvira jedan je od uvjeta za uspješan iskorak prema modernom društvu.
dr. sc. Stipan Trogrlić
**
Nisam povjesničar, nego fizičar, ali me je još od gimnazijskih dana zanimala povijest. Na popisu sam znanstvenih istraživača Hrvatske još od 1974. g. Povijest nije bila predmetom mojih službenih istraživanja, ali znadem kako se to čini. Ova sam povijesna istraživanja obavljao ponajprije za sebe, a budući da nam ni nakon 20 godina, u sada neovisnoj državi, političko vodstvo nije omogućilo da se suočimo s pravom, povijesno utemeljenom istinom, prikupio sam podatke i odlučio pokušati to prikazati i objaviti.
O raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koju ću zbog jasnoće za razliku od one predhodne, kraljevske, u daljnjem tekstu zvati Titovom, napisano je vrlo mnogo, ali su razlike u prikazima toliko velike, a povijesna je distancija od raspada prekratka, da bi se na temelju toga mogao dati povijesno utemeljen prikaz onoga što se događalo.
Upravo se zbog organiziranog neznanja i prikazi neposrednih povoda raspadu i zločinima koji su se događali i svega onoga što se događalo tijekom ovih oslobodilačkih ratova još uvijek svode na dvije krajnosti: od toga da su većinski narodi pojedinih republika željeli ostvariti veću samostalnost, do grube tvrdnje nekih zapadnih novinara da su "opet zaratila divlja balkanska plemena". Stoga pisati o povodu, a ne pisati o uzrocima koji su se ranije događali, - logično je nemoguće ako se želi dobiti prava slika.
Budući da povodi raspadu Titove Jugoslavije nisu i stvarni uzroci, a poglavito ne uzroci strahotama ratova koji su uslijedili, njih prije svega treba tražiti od vremena završetka Prvog svjetskog rata 1918. g. Početkom rata 1991. g. uz mlađe su generacije još živjeli i oni koji su to doživjeli. Međutim, i iz tog su razdoblja još skrivane mnoge važne povijesne činjenice, kako zbog političkih interesa u objema Jugoslavijama, tako zbog nekih, samo iz dnevnopolitičkih interesa vodećim političarima jasnih razloga i u državama nastalim nakon raspada.
Stoga će zbog što jasnijih i na temelju povijesnih činjenica biti nužno, pa makar i u najkraćim crtama vratiti se i u daleku prošlost - u vrijeme velike seobe naroda i doseljenja Slavena u ove krajeve, jer i o događajima iz tih davnih vremena vladaju različita mišljenja, pa se zbog nedostatka povijesnih podataka pojavljuju najrazličitije mitologije. Ovdje ću se osvrnuti samo na povijesno utvrđene činjenice. Ako pak zbog zaokruživanja teme negdje u tekstu postavim hipotetsko pitanje, pa iako logičan, i odgovor će biti hipotetski.
Filip Æorlukić
Dotiče, u historiografiji još uvijek aktualno, pitanje je li ustaški zločin prema srpskom stanovništvu prethodio pobuni (ustanku) ili su se represija i zločin dogodili kao odgovor na pobunu i zločine sa srpske strane. Na temelju pokolja muslimanskoga stanovništva "s lijeve strane Drine" i prije proglašenja NDH, priklanja se onim autorima koji zastupaju gledište da su ustaški zločini (ne opravdavajući ih) bili posljedica srpske pobune protiv države.
Posebice Æorlukić poručuje: pomiriti se s vlastitom prošlošću i izvući povijest iz ideoloških okvira jedan je od uvjeta za uspješan iskorak prema modernom društvu.
dr. sc. Stipan Trogrlić
**
Nisam povjesničar, nego fizičar, ali me je još od gimnazijskih dana zanimala povijest. Na popisu sam znanstvenih istraživača Hrvatske još od 1974. g. Povijest nije bila predmetom mojih službenih istraživanja, ali znadem kako se to čini. Ova sam povijesna istraživanja obavljao ponajprije za sebe, a budući da nam ni nakon 20 godina, u sada neovisnoj državi, političko vodstvo nije omogućilo da se suočimo s pravom, povijesno utemeljenom istinom, prikupio sam podatke i odlučio pokušati to prikazati i objaviti.
O raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koju ću zbog jasnoće za razliku od one predhodne, kraljevske, u daljnjem tekstu zvati Titovom, napisano je vrlo mnogo, ali su razlike u prikazima toliko velike, a povijesna je distancija od raspada prekratka, da bi se na temelju toga mogao dati povijesno utemeljen prikaz onoga što se događalo.
Upravo se zbog organiziranog neznanja i prikazi neposrednih povoda raspadu i zločinima koji su se događali i svega onoga što se događalo tijekom ovih oslobodilačkih ratova još uvijek svode na dvije krajnosti: od toga da su većinski narodi pojedinih republika željeli ostvariti veću samostalnost, do grube tvrdnje nekih zapadnih novinara da su "opet zaratila divlja balkanska plemena". Stoga pisati o povodu, a ne pisati o uzrocima koji su se ranije događali, - logično je nemoguće ako se želi dobiti prava slika.
Budući da povodi raspadu Titove Jugoslavije nisu i stvarni uzroci, a poglavito ne uzroci strahotama ratova koji su uslijedili, njih prije svega treba tražiti od vremena završetka Prvog svjetskog rata 1918. g. Početkom rata 1991. g. uz mlađe su generacije još živjeli i oni koji su to doživjeli. Međutim, i iz tog su razdoblja još skrivane mnoge važne povijesne činjenice, kako zbog političkih interesa u objema Jugoslavijama, tako zbog nekih, samo iz dnevnopolitičkih interesa vodećim političarima jasnih razloga i u državama nastalim nakon raspada.
Stoga će zbog što jasnijih i na temelju povijesnih činjenica biti nužno, pa makar i u najkraćim crtama vratiti se i u daleku prošlost - u vrijeme velike seobe naroda i doseljenja Slavena u ove krajeve, jer i o događajima iz tih davnih vremena vladaju različita mišljenja, pa se zbog nedostatka povijesnih podataka pojavljuju najrazličitije mitologije. Ovdje ću se osvrnuti samo na povijesno utvrđene činjenice. Ako pak zbog zaokruživanja teme negdje u tekstu postavim hipotetsko pitanje, pa iako logičan, i odgovor će biti hipotetski.
Filip Æorlukić
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
