Snješka Knežević
Aleksander Laslo
Židovski Zagreb : Kulturno-povijesni vodič
- Nakladnik: AGM
- Nakladnik: Židovska općina Zagreb
- 02/2011.
- 192 str., meki uvez
- ISBN 9789531743938
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga svoj nastanak može zahvaliti ponajprije onim aktivistima i osobama u Židovskoj zajednici u Zagrebu koji su uspjeli sačuvati fotografije, plakate, dokumente i sjećanja na osobe i djela koje su pripadale toj, a svoj trag ostavili su u različitim umjetnostima, gospodarstvu, inovacijskim potezima i uopće napretku ne samo svoje zajednice nego ponajprije prostora u kojem su djelovali.
Posebno bogata je dokumentacija koja pripada razdoblju od nastanka fotografije do naših dana. Kako je u Drugom svjetskom ratu Holokaustom zagrebačka Židovska zajednica doslovno desetkovana (pred rat zajednica brojila 12.000 članova) to su mnogi portreti i kratki životopisi tek rijetka ostavština ljudi koji su zadužili zajednicu kojoj su pripadali i u kojoj su djelovali.
Riječ je o građi za povijest ili povijesti, o galeriji likova i građevina predstavljenih kroz kratke tekstualne opise, kao i dokumentima te drugoj arhivskoj građi sakupljenoj među mnogim vlasnicima a sačuvanoj u različita, mahom teška vremena. Ujedno, riječ je o projektu koji je uvijek moguće nastaviti novim dokumentima i novim spoznajama. Knjiga Židovski Zagreb u tom je smislu i pokušaj da se i druge potakne na slične donacije i prisjećanja o povijesti koja ne prestaje, koja se revitalizira i s pravom traži svoje mjesto u sadašnjosti. Stoga su autori ove knjige uvjereni kako njezinim pojavljivanjem mogu potaknuti dodatni angažman ne samo Židova i Zagrepčana u nastavku projekta.
***
Snješka Knežević (1938., Zagrebu), 1962. diplomirala na Filozofskom fakultetu Povijest umjetnosti i Njemački jezik i književnost. Dugogodišnja urednica i komentatorica Trećeg programa Hrvatskog radija od njegova utemeljenja 1964. godine, ali i stalno nazočna u časopisima, tjednicima, novinama i stručnom tisku o arhitekturi, urbanizmu i zaštiti spomenika. Godine 1990. odlazi s radnog mjesta na Hrvatskom radiju da bi se kao vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti posvetila znanstvenom radu.
Od 1964. članica je Društva hrvatskih književnih provodilaca. Prevodi s njemačkog jezika dijela lijepe književnosti, teorijske literature, uglavnom s područja povijesti i teorije umjetnosti. Članica je hrvatskog PEN-a, Društva novinara i Društva povjesničara umjetnosti. Godine 1997. i 1998. bila je članicom upravnog odbora Insitituta Otvoreno društvo Hrvatska.
Bila je članicom redakcije Arhitektura (1982-86.) i savjeta tog časopisa; redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987-95.). U zvanje istraživača-suradnika izbrana je godine 1987., a 1993. upisana u Registar istraživača Ministarstva za znanost, tehnologiju i informatiku Hrvatske. Godine 1994. obranila je na Filozofskom fakultetu tezu "Zelena potkova Zagreba. Prilog povijesti urbanog razvoja Zagreba u 19. stoljeću" i stekla znanstveni stupanj doktorice društvenih, humanističkih i teoloških znanosti iz područja povijesnih znanosti. I dalje kao vanjska suradnica Instituta radi na temi Urbanistički razvoj Zagreba od 1850. do 1918. godine i Urbanistički razvoj hrvatskih gradova u 19. stoljeću, te na pripremi šest knjiga Djela Milana Preloga (do sada objavljene tri knjige). Za knjigu "Zelena potkova u Zagrebu" (Školska knjiga, FotoSoft) dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu.
Kao gost istraživač predaje na postdiplomskom studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Članica je Povjerenstva za davanje suglasnosti za postavljanje i uklanjanje spomen-ploča, skulptura i sličnih predmeta osobama i političkim događajima iz političkog života Hrvatske Gradske skupštine Zagreba.
Aleksander Laslo (1950., Celje) diplomirao je na Arhitektoskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976, od 1978. član je Udruženja hrvatskih arhitekata. Zaposlen u tvrtkama Industroprojekt (1976.-1983.), INA-Projekt (1983.-1990.) i Plan (1990.-1995.), sve u Zagrebu, sa statusom odgovornog i vodećeg projektanta. Od 1995. stručni savjetnik i načelnik Odjela za istraživanje i planiranje, od 2001. pomoćnik pročelnika u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, od 2006. savjetnik pročelnika u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.
Honorarni asistent za predmet Arhitektonsko projektiranje VI i VII na Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1980-88., gost-predavač na Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1999/2001., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Prostorno planiranje, urbanizam i pejsažna arhitektura Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2004., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005.
Autor hrvatskih priloga na brojnim međunarodnim i domaćim izložbama arhitekture, autor izložbi "Zlatko Neumann & sedam svjetiljki Novog građenja" (Zagreb, 1990.) i "Frane Cota - arhitektonsko djelo" (Zagreb, 1995.); suautor izložbi "Sinagoga i Zagreb" (Zagreb, 2001.) i "Međunarodni natječaj za Židovsku bolnicu u Zagrebu 1930/31." (Zagreb 2005.). Sudjelovao na brojnim stručnim skupovima, a bibliografija njegovih stručnih i znanstvenih radova (u Zagrebu, Beču, Ljubljani, Veneciji, Pragu i Zürichu) iznosi nekoliko stranica. Za ukupan publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture nagrađen godišnjom nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata "Neven Šegvić" za 2000 godinu.
Posebno bogata je dokumentacija koja pripada razdoblju od nastanka fotografije do naših dana. Kako je u Drugom svjetskom ratu Holokaustom zagrebačka Židovska zajednica doslovno desetkovana (pred rat zajednica brojila 12.000 članova) to su mnogi portreti i kratki životopisi tek rijetka ostavština ljudi koji su zadužili zajednicu kojoj su pripadali i u kojoj su djelovali.
Riječ je o građi za povijest ili povijesti, o galeriji likova i građevina predstavljenih kroz kratke tekstualne opise, kao i dokumentima te drugoj arhivskoj građi sakupljenoj među mnogim vlasnicima a sačuvanoj u različita, mahom teška vremena. Ujedno, riječ je o projektu koji je uvijek moguće nastaviti novim dokumentima i novim spoznajama. Knjiga Židovski Zagreb u tom je smislu i pokušaj da se i druge potakne na slične donacije i prisjećanja o povijesti koja ne prestaje, koja se revitalizira i s pravom traži svoje mjesto u sadašnjosti. Stoga su autori ove knjige uvjereni kako njezinim pojavljivanjem mogu potaknuti dodatni angažman ne samo Židova i Zagrepčana u nastavku projekta.
***
Snješka Knežević (1938., Zagrebu), 1962. diplomirala na Filozofskom fakultetu Povijest umjetnosti i Njemački jezik i književnost. Dugogodišnja urednica i komentatorica Trećeg programa Hrvatskog radija od njegova utemeljenja 1964. godine, ali i stalno nazočna u časopisima, tjednicima, novinama i stručnom tisku o arhitekturi, urbanizmu i zaštiti spomenika. Godine 1990. odlazi s radnog mjesta na Hrvatskom radiju da bi se kao vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti posvetila znanstvenom radu.
Od 1964. članica je Društva hrvatskih književnih provodilaca. Prevodi s njemačkog jezika dijela lijepe književnosti, teorijske literature, uglavnom s područja povijesti i teorije umjetnosti. Članica je hrvatskog PEN-a, Društva novinara i Društva povjesničara umjetnosti. Godine 1997. i 1998. bila je članicom upravnog odbora Insitituta Otvoreno društvo Hrvatska.
Bila je članicom redakcije Arhitektura (1982-86.) i savjeta tog časopisa; redakcije časopisa Čovjek i prostor (1987-95.). U zvanje istraživača-suradnika izbrana je godine 1987., a 1993. upisana u Registar istraživača Ministarstva za znanost, tehnologiju i informatiku Hrvatske. Godine 1994. obranila je na Filozofskom fakultetu tezu "Zelena potkova Zagreba. Prilog povijesti urbanog razvoja Zagreba u 19. stoljeću" i stekla znanstveni stupanj doktorice društvenih, humanističkih i teoloških znanosti iz područja povijesnih znanosti. I dalje kao vanjska suradnica Instituta radi na temi Urbanistički razvoj Zagreba od 1850. do 1918. godine i Urbanistički razvoj hrvatskih gradova u 19. stoljeću, te na pripremi šest knjiga Djela Milana Preloga (do sada objavljene tri knjige). Za knjigu "Zelena potkova u Zagrebu" (Školska knjiga, FotoSoft) dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu.
Kao gost istraživač predaje na postdiplomskom studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Članica je Povjerenstva za davanje suglasnosti za postavljanje i uklanjanje spomen-ploča, skulptura i sličnih predmeta osobama i političkim događajima iz političkog života Hrvatske Gradske skupštine Zagreba.
Aleksander Laslo (1950., Celje) diplomirao je na Arhitektoskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976, od 1978. član je Udruženja hrvatskih arhitekata. Zaposlen u tvrtkama Industroprojekt (1976.-1983.), INA-Projekt (1983.-1990.) i Plan (1990.-1995.), sve u Zagrebu, sa statusom odgovornog i vodećeg projektanta. Od 1995. stručni savjetnik i načelnik Odjela za istraživanje i planiranje, od 2001. pomoćnik pročelnika u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, od 2006. savjetnik pročelnika u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.
Honorarni asistent za predmet Arhitektonsko projektiranje VI i VII na Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1980-88., gost-predavač na Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1999/2001., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Prostorno planiranje, urbanizam i pejsažna arhitektura Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2004., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005.
Autor hrvatskih priloga na brojnim međunarodnim i domaćim izložbama arhitekture, autor izložbi "Zlatko Neumann & sedam svjetiljki Novog građenja" (Zagreb, 1990.) i "Frane Cota - arhitektonsko djelo" (Zagreb, 1995.); suautor izložbi "Sinagoga i Zagreb" (Zagreb, 2001.) i "Međunarodni natječaj za Židovsku bolnicu u Zagrebu 1930/31." (Zagreb 2005.). Sudjelovao na brojnim stručnim skupovima, a bibliografija njegovih stručnih i znanstvenih radova (u Zagrebu, Beču, Ljubljani, Veneciji, Pragu i Zürichu) iznosi nekoliko stranica. Za ukupan publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture nagrađen godišnjom nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata "Neven Šegvić" za 2000 godinu.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
