Na samome kraju dvadesetoga stoljeća u rodni provincijski gradić, imaginarni a tako stvarni Gradec, iz Amerike na pogreb svoje pomajke dolazi Miroslav/Frederick i susreće svoju ljubav iz djetinjstva, nezaboravnu Gabrijelu, čiji ga je bijeg s cirkusom obilježio za cijeli život.

Dvoje staraca pokušava rasplamsati žar mladenačke ljubavi u svijetu koji nestaje, koji se kao i stoljeće za njima topi poput šećerne vate. Gabrijela i Miroslav to su vrijeme proživjeli sasvim različito i kroz njihove sudbine ono se prelama kao u kući ogledala.

Miroslav je Židov kojem je njegovo židovstvo kao djetetu bilo zatajeno. On je salonski ljevičar, skeptik, individualist, znanstvenik koji uvijek sumnja, a vjeruje samo u ideale boljeg i pravednijeg društva. Nasuprot njemu Gabrijela je oduvijek spremno prihvaćala svaku vjeru, bio to socijalizam, katolicizam ili nacionalizam, a sada vjeruje u potrebu za mirom i suživotom. Ona se svakoj svojoj vjeri podaje potpuno, bezrezervno te u nju utkiva samu sebe i svoj dar za proricanje budućnosti i liječenje starim, gotovo vještičjim metodama.

Kroz sudbinu ovih neobično običnih junaka Bauer je dao plastičnu sliku naše provincije, njezinih stanovnika i predrasuda koje ih oduvijek opterećuju. "Karusel" je roman jakih osobnosti čije ljudske sudbine imaju univerzalnu vrijednost, a njihovi pokušaji da prežive u mlinskom kotaču velike povijesti poprimaju karakteristike istinskoga herojstva.

Ludwig Bauer rodio se 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevođenjem stručnih djela (među njima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku – J. Bober, Čovjek, stroj, društvo, 1967.) i beletristike; bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnog časopisa Naša knjiga, analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istraživač interkulturnih pitanja i kolumnist.

Na engleskom jeziku napisao je Pregled aktivnosti Međunarodne agencije za atomsku energiju (Beč, 1996.). Priređivao je i uređivao različite knjige (uključujući antologije i izbore školske lektire), pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze.

Prvu prozu objavio je kao gimnazijalac, na Radiju Zagreb krajem pedesetih, a 1973. dobio je za prvu tiskanu priču tada uglednu Politikinu nagradu. Objavio je više uspješnica za djecu: "Parnjača Colombina", 1979., "Poliglot i pas", 1988., "Tri medvjeda i gitara", od 1991. čak devet izdanja, "Ronilac bisera", 2000., "Istina o gusarskom kapetanu Karvasu", 2001., "Vještica Liza Hainburška", 2002., "Vila Zelenog jezera", 2003., "Morski igrokazi", 2005., "Bajkoviti igrokazi", 2005., "Krava voli lava" (s M. Radnichom), 2005. i "Maske do daske" (s M. Radnichom), 2006.

Posebno je ugledan kao romanopisac i do sada je objavio četrnaest romana: "Trag u travi", 1984., "Trik", 1985., "Dokaz da je zemlja okrugla", 1987., "Biserje za Karolinu", 1997., "Partitura za čarobnu frulu", 1999., "Prevođenje lirske poezije – Romanetto Buffo", 2002., "Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat", 2003., i u Frakturinu izdanju "Kratka kronika porodice Weber", 1990., "Zapisi i vremena Nikice Slavića", 2007., "Patnje Antonije Brabec", 2008., "Zavičaj, zaborav", 2010., "Karusel", 2011., "Toranj kiselih jabuka", 2013., "Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek", 2015., "Šoferi", 2017., "Muškarac u žutom kaputu", 2018. te "Repriza", 2020.

Za roman "Zavičaj, zaborav" osvojio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.