Milan Mirić
Eseji
- Nakladnik: Matica hrvatska
- 12/2011.
- 317str. , meki uvez
- ISBN 9789531509329
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga eseja Milana Mirića, jednog od najznačajnijih hrvatskih književnih urednika druge polovice prošloga stoljeća, posvećena je književnim i likovnim fenomenima koji su u autorovoj osobnoj i profesionalnoj biografiji ostavili značajan trag.
Također, Mirićeva knjiga otvoreno progovara o književnim vremenima u kojima se razumijevanje između književnika i čitatelja ostvarivalo kodiranim jezikom književnih figura, svojevrsnim ezopovskim govorom koji dežurna cenzura i političko jednoumlje nisu mogli razabrati.
Iako pisani iz perspektive osobnog doživljaja ondašnjega vremena i književnosti, Mirićeve tekstove odlikuju ponajprije jasni i nedvosmisleni književno-povijesni uvidi o pojedinim važnim dionicama hrvatske književnosti i likovnosti (kultni časopis „Razlog“ kojemu je Mirić bio utemeljiteljem i urednikom, djelo Ante Stamaća, Željka Falouta, Slavka Mihalića, Josipa Vanište, Franje Korena, Slavka Goldsteina, Borisa Pasternaka i Stanka Lasića) kao i intrigantana razmišljanja o odnosu politike i književnosti.
Pročitaj poglavlje!
***
Milan Mirić rođen je 14. studenoga 1931. u Gornjim Dubravama kraj Ogulina. Osnovnu školu polazio je u Varaždinu i Kraljevu, a gimnaziju u Kraljevu i Karlovcu. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1956.
Prvim novelističkim pokušajima javio se 1953. u „Omladinskom borcu“. Kasnije je objavljivao u časopisima „Zadarska revija“, „Prisutnosti“, „Književnik“ i „Naše teme“. Jedan je od utemeljitelja i urednika časopisa „Razlog“ koji je izdavao Studentski centar u Zagrebu između 1961. i 1968., a uz časopis pokrenuo je i istoimenu biblioteku u kojoj je izašlo stotinu knjiga domaćih i stranih pjesnika, prozaista, kritičara, sociologa i filozofa.
Knjige Biblioteke Razlog ostavile su dubok trag šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća u hrvatskome književnom životu.
Radio je kao profesionalni omladinski rukovodilac (1957-1962), kao direktor Sektora za kulturu Studentskoga centra do 1974., zatim kao glavni urednik Sveučilišne naklade Liber do 1984. te kao glavni urednik Nakladnoga poduzeća Naprijed do 1999. kada je umirovljen.
Također, Mirićeva knjiga otvoreno progovara o književnim vremenima u kojima se razumijevanje između književnika i čitatelja ostvarivalo kodiranim jezikom književnih figura, svojevrsnim ezopovskim govorom koji dežurna cenzura i političko jednoumlje nisu mogli razabrati.
Iako pisani iz perspektive osobnog doživljaja ondašnjega vremena i književnosti, Mirićeve tekstove odlikuju ponajprije jasni i nedvosmisleni književno-povijesni uvidi o pojedinim važnim dionicama hrvatske književnosti i likovnosti (kultni časopis „Razlog“ kojemu je Mirić bio utemeljiteljem i urednikom, djelo Ante Stamaća, Željka Falouta, Slavka Mihalića, Josipa Vanište, Franje Korena, Slavka Goldsteina, Borisa Pasternaka i Stanka Lasića) kao i intrigantana razmišljanja o odnosu politike i književnosti.
Pročitaj poglavlje!
***
Milan Mirić rođen je 14. studenoga 1931. u Gornjim Dubravama kraj Ogulina. Osnovnu školu polazio je u Varaždinu i Kraljevu, a gimnaziju u Kraljevu i Karlovcu. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1956.
Prvim novelističkim pokušajima javio se 1953. u „Omladinskom borcu“. Kasnije je objavljivao u časopisima „Zadarska revija“, „Prisutnosti“, „Književnik“ i „Naše teme“. Jedan je od utemeljitelja i urednika časopisa „Razlog“ koji je izdavao Studentski centar u Zagrebu između 1961. i 1968., a uz časopis pokrenuo je i istoimenu biblioteku u kojoj je izašlo stotinu knjiga domaćih i stranih pjesnika, prozaista, kritičara, sociologa i filozofa.
Knjige Biblioteke Razlog ostavile su dubok trag šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća u hrvatskome književnom životu.
Radio je kao profesionalni omladinski rukovodilac (1957-1962), kao direktor Sektora za kulturu Studentskoga centra do 1974., zatim kao glavni urednik Sveučilišne naklade Liber do 1984. te kao glavni urednik Nakladnoga poduzeća Naprijed do 1999. kada je umirovljen.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
