Moderna vremena

Knjiga 'Ah!' Dragana Juraka, istaknutog filmskog i književnog kritičara, svojevrsni je dnevnik gledanja (filmova), prozni eksperiment neuobičajen u našoj filmskoj publicistici, prethodno uspješno primijenjen u njegovoj knjizi književnih eseja 'Život jahača u trenutku skoka konja preko prepone', koja mu je donijela...

Tri eseja u knjizi Brune Kragića 'Neke tendencije klasičnoga filma' prilog su dosadašnjim proučavanjima klasičnoga filma, i to onoga hollywoodskoga, u kojima se klasični film općenito određuje kao povijesna etapa što je trajala otprilike od početka 1920. do ranih 1960-ih godina, te je bila obilježena filmovima zasnovanim na...

Ograničivši se na cjelovečernji igrani film i razdoblje 1945-1990. − koje najčešće nazivamo jugoslavenskim, a bez namjere da se buduća zbirka tih ogleda shvati kao antologija, jurica Pavičić se usredotočio na desetak ključnih hrvatskih redatelja i nešto više filmova, kako bi kroz poetičke modele koje...

Autor prati liniju Dragićeve karijere od karikature i stripa do filma, a pritom traga za mogućim uzorima i utjecajima u svijetu filma i karikature te traži prikladan analitički model za tumačenje Dragićeva animacijskog djela nalazeći ga u semiološkoj teoriji Jurija Lotmana. Na kraju toga povijesno-teorijskoj lutanja, nužno se...

Knjiga je nastala kao pokušaj klasifikacije filmskih djela koja imaju etnografsku vrijednost, a ujedno na različite načine propituju žanrovske i rodovske granice te načine stvaranja audiovizualnog prikaza. U knjizi se analiziraju pretežito kanonska dokumentarna djela zapadnih antropologa ili etnosineasta, ali i suvremeni...

Novi, zimski broj Hrvatskoga filmskog ljetopisa posvećen je dr. Dini Iordanovoj, filmologinji specijaliziranoj za kinematografije Istočne Europe i Balkana, uz uvodni tekst dr. Etami Borjan, gošće urednice naslovnoga temata.

Interdisciplinarna studija u kojoj se način uporabe i funkcije govora u filmu istražuju se općenito i na primjeru hrvatskoga filma iz druge polovice 20. stoljeća. Posebna se pozornost posvećuje uporabi standardnog jezika i dijalekata, funkcijama govora u filmu te filmskom govoru kao indikatoru vremena, odnosno društvenih i kulturnih...

Uz više od 700 tekstova u raznim publikacijama, te preko desetak knjiga iz područja filma i televizije, Turković se u svojoj novoj knjizi pozabavio animiranim filmom, i u njoj je, kako sam kaže, sabrao svoje eseje i studije o crtanom filmu, neke od njih objavljene i ranije u ponešto drugačijem sklopu.

"Knjiga je nastala iz potrebe da se odužim prijatelju i umetniku Tomislavu Gotovcu, čoveku čije je prisustvo u Beogradu ostavilo neizbrisiv trag na nekoliko generacija filmskih stvaralaca okupljenih oko Akademije za pozorište, film, radio i televiziju krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog...

Nastavljajući istraživačku odiseju zvučnim stazama filmskih klasika te kroz partiture skladateljskih velikana primijenjene u filmu - od Mozarta, Wagnera i Straussa do Hermanna, Elfmana i Preisnera - knjiga "Teorija filmske glazbe", prvi je pokušaj usustavljivanja teorije filmskoga zvuka u nas te sinteza svih ...

Pavičić prati raspad Jugoslavije, vrijeme tranzicije i nastajanje novih ideoloških paradigmi, kroz filmske slike. Metodološki raster koji postavlja je proizvoljan. On ne pokriva niti sve, niti najbolje postyu filmove, već one koji su na sebe preuzimali ulogu povijesnih narativa. Kroz žestoku i fokusiranu...

Rukopis iz kojeg je nastala ova knjiga/monografija bio je dovršen još 1981. godine, zasnovan je na razgovoru koji je njegov autor, filmski kritičar i publicist Ranko Munitić vodio sa splitskim majstorom eksperimentalnog filma i pjesnikom Ivanom Martincem (1938. - 2005.).

Knjiga originalnih crteža od kojih je nastala špica Svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu 2002. godine, ali i neuobičajeni udžbenik/priručnik animacije za one koje taj medij zanima. Svi crteži (ukupno 690) objavljeni su u nizu, onako kako se pojavljuju u filmu, zajedno s kartonima snimanja.

Novi broj Hrvatskog  filmskog ljetopisa na 180 stranica donosi eseje o izabranim filmovima koji su tijekom ljeta 2010. igrali u hrvatskim kinima (Cesta, Che: dio prvi, Imaginarij dr. Parnassusa, kapitalizam: ljubavna priča, odlasci, Početak, Samac, Woodstock, Zakon ulice) te osvrte na filmove prikazane na Subversive Film Festivalu,...

Dopisujući Peterlićevu kanonu filmskih redatelja, obrađenih u "Ogledima", imena Babaje, Carnéa, Cukora, Forda, Hustona, Langa, Leana, Peckinpaha, Scorsesea, Tadića i Wildera, "Filmska čitanka" sabire na jednom mjestu i njegove najvrsnije esejističke prinose teoriji žanra - vesterna, slapsticka, mjuzikla, filma...

Prikaz filmskoga djela Milana Blažekovića, crtača, animatora i redatelja animiranih filmova te najistaknutijeg hrvatskog diznijevca poteklog iz Zagrebačke škole crtanoga filma. Uvodni esej i bio-filmografski intervju koji je s Blažekovićem vodio autor monografije - teoretičar i povjesničar animacije Midhat Ajanović Ajan, pokrivaju...

Novo izdanje "Hrvatskoga filmskog ljetopisa" jedinog tiskanog časopisa za film u Hrvatskoj, donosi dva velika tematska priloga: prvi od dva dijela prave male monografije o Anti Babaji (1927-2010), s nizom studija i eseja domaćih filmologa i filmaša o nedavno prmeinulom velikanu hrvatskoga filma, te četiri studije okupljene pod...

Na naslovnici proljetnoga broja "Hrvatskoga filmskog ljetopisa" nalazi se Jagoda Kaloper, a najveći dio broja posvećen je Krsti Papiću. Uz opsežan intervju od stotinjak kartica te potpunu filmografiju, časopis donosi studiju Jurice Pavičića o "Lisicama", Nikice Gilića o "Izbavitelju" te Juraja Kukoča o...