Već od prve knjige tematiziranje literature stalno je mjesto proze Julijane Matanović, a nova knjiga najsnažnije otkriva dva lica iste autorice. Kao docentica na Katedri za noviju hrvatsku književnost studija kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima uvid u propisanu lektiru a poznate su joj i interpretacije pojedinih djela. Istodobno, i prema vlastitu priznanju, njezin odnos prema tekstovima drugih uveliko se promijenio od trenutka kada je i sama obukla autorski kostim. Autoričin "obračun" s dosadašnjim analizama, kao i s popisom odabranih lektirnih naslova, najjasniji je upravo u tekstovima uključenima u naslov "Tko se boji lika još".

Knjiga je koncipirana u tri dijela. Uvodno je mjesto osigurala priča o studentici književnosti koja godinama bezuspješno priprema završni ispit na studiju. Njezin doživljaj grada, društvo u kojem se kreće, ljubavni pokušaji te peripetije oko polaganja ključnog ispita zaokružuju samostalnu priču s mnogo prepoznatljivih mjesta za buduće mlađe čitateljice. Poslije toga slijedi popis zadane lektire iz središnjeg kolegija (studija novije književnosti). U njega su unesene intervencije glavne junakinje i podvučeni naslovi koje je "obradila" za ispit. Treći i najvažniji dio junakinjin je dnevnik čitanja hrvatske književnosti (proze) 19. i 20. stoljeća.

Kako junakinja romana nije sposobna razdvojiti zbilju i fikciju, njezine analize kreću iz pozicije nekog od likova iz odabranoga djela. Lik komentira svoj dosadašnji položaj u književnosti, priznaje ljubomoru prema nekim hvaljenijim, ali po njegovu sudu manje vrijednim kolegama, a nerijetko izlazi iz korica knjige i ocjenjuje pojave suvremenog hrvatskoga društva.

Među stotinjak likova svoje su priče "ponudili": Tena (J. Kozarac), Branka (A. Šenoa), Melita (J. E. Tomić), Breza (S. Kolar), Ðuka (I. Kozarac), Cvijeta (L. Paljetak), Štefica Cvek (D. Ugrešić), Hlapić (I. B. Mažuranić), Slava (P. Pavličić). Mirjana (M. J. Zagorka), Hasanaginica (I. Horozović), Isprebijana (V. Desnica), Arsen (J. P. Kamov), Rođena (M. Begović), Pero Krneta, barunica Castelli Glembay (M. Krleža), Jelena - žena koje nema, Maks Levenfeld, fra Petar, Aska (I. Andrić), Vlado (V. Nazor), lajtnant Milić, illustrissimus Battorych, Ðurđica Agićeva (K. Š. Gjalski), Vojača (J. Truhelka), Lucia (N. Fabrio), Sabina, Julka, Teodora (E. Kumičić), Dama u crvenom kaputu (I. Vrkljan), Martina (Z. Ferić), Tatjana (A. Tomić), mali Perica (V. Majer), đak Ivica (A. Kovačić), Anamatilda (I. Slamnig), Mika (V. Novak)...

Recenzirajući novu knjigu Julijane Matanović - Tko se boji lika još - prof. dr. Viktor Žmegač zapisao je, između ostalog: „Autoričin tekst jedno je od najoriginalnijih književnih djela napisanih u posljednje vrijeme, vjerojatno ne samo u hrvatskoj književnosti", te „Ukratko, briljantno djelo, koje je željno svojih čitatelja, kao što će poslije čitatelji biti željni njega."

Suvremena hrvatska književnica i književna znanstvenica Julijana Matanović rođena je 6. travnja 1959. u Gradačcu (Republika Bosna i Hercegovina). Od svibnja 1962. živi u Hrvatskoj. Osnovnu školu završila je u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a Studij jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U jesen 1982. zaposlila se, kao asistent, na Odsjeku za jugoslavenske književnosti istoga Fakulteta. Poslijediplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1989. godine na temi Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim “Uzdasima Mandalijene pokornice”. Doktorirala je 1998. godine temom Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća. 1. rujna 1993. postala je zaposlenica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. je članica-suradnica HAZU.

Godinama je već jedna od najčitanijih hrvatskih spisateljica. Njezin pozni prvijenac "Zašto sam Vam lagala", objavljen prije četvrt stoljeća, doživio je do sada osamnaest izdanja. Po broju prodanih primjeraka ne zaostaje ni roman "Bilješka o piscu" (2000.).  U intervjuima autorica redovito upozorava da joj je najdraža njezina knjiga Tko se boji lika još (2008.). Jer, u njoj se ona pojavljuje u sva tri svoja kostima; u kostimu književne znanstvenice, zaljubljene čitateljice i spisateljice koja neprestano hoda po tankoj  granici između fikcije i zbilje.

Uz brojne stručne knjige objavila je zbirke priča "Zašto sam vam lagala" (Nagrada Josip i Ivan Kozarac), "Kao da smo otac i kći", "Laura nije samo anegdota", "Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka" (Nagrada Kiklop), "Božićna potraga", "Samo majka i kći" te dva romana: "Bilješka o piscu" i "Tko se boji lika još" i druge knjige.

S Ankom Dorić napisala je knjigu za mlade "One misle da smo male" nagrađenu nagradama Anto Gardaš, Mali princ i Kiklop. Za mlade je napisala još dvije knjige "Rečeno – učinjeno" i "Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom".

Za svoj literarni rad dobila je mnoge književne nagrade.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.