Ivan Rogić Nehajev
Iz zapisa slobodnog suhozidara
- Nakladnik: Hrvatsko društvo pisaca
- 06/2009.
- 136 str., meki uvez
- ISBN 9789537342241
- Cijena: 19.91 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Dosad ahistoričan, akviziter svjetske tame i euforični zagovornik nepotpunosti svijeta, zauzet praznim i odsutnim usuprot arsenalu znanja i poznatoga, Rogić Nehajev u novoj knjizi pjesama dodaje vlastitoj poetskoj ideologiji radikalno nov identitet.
Čini nam se, naime, da prva tema njegova pjevanja - tijelo kao obnovitelj svijeta i jezika, tijelo kao pokretač, kao jamac vitalizma - zadobiva status dekonstruktora (ali i restauratora!) ideoloških jedinstava: države-naroda-religijskog. Točnije, tijelo se ovdje sjeća povijesti i činjenica, ono je svjedok ponajprije narodne muke i muka, ono je ovjerovatelj trajanja i njegov jamac.
Usuprot virtualizaciji svijeta, usuprot njegovoj akceleriranoj nepreciznosti, Rogić Nehajev ne pristaje na relativizaciju činjenica i - čas ironično, čas tek melankolično - pjeva i podsjeća na njih. Luk koji pokriva pritom najširi je mogući - dakako, dominantno antropološki, manje povijesni - od glagoljskih pismena, jezika i tradicije dakle, do "londonske Udbe", od nemetafizičkog "prije viđenog" i predaka do modernih kolonijalizatora ili, posve neideologiziran, od "tjelesnosti" mirisa do pohvalnica ženama, lako se autorovo pjesničko mišljenje i ovdje više zanima za misterij a manje za logos, iako "bujnost i nesvodivost", "kaotičnost i magmatičnost" autorova jezika sugeriraju euforiju i vedrinu, "Iz zapisa slobodnog suhozida", mišljeno konvencionalno i starinski, knjiga je mnogolike brige i zauzetosti.
Brige, naime, za Hrvatsku i zauzetosti za nju, ali i za Subjektovo pravo na razliku i na mišljenje. Ma što o tome mislili samozvani protektori ovoga dijela svijeta.(Ervin Jahić)
Čini nam se, naime, da prva tema njegova pjevanja - tijelo kao obnovitelj svijeta i jezika, tijelo kao pokretač, kao jamac vitalizma - zadobiva status dekonstruktora (ali i restauratora!) ideoloških jedinstava: države-naroda-religijskog. Točnije, tijelo se ovdje sjeća povijesti i činjenica, ono je svjedok ponajprije narodne muke i muka, ono je ovjerovatelj trajanja i njegov jamac.
Usuprot virtualizaciji svijeta, usuprot njegovoj akceleriranoj nepreciznosti, Rogić Nehajev ne pristaje na relativizaciju činjenica i - čas ironično, čas tek melankolično - pjeva i podsjeća na njih. Luk koji pokriva pritom najširi je mogući - dakako, dominantno antropološki, manje povijesni - od glagoljskih pismena, jezika i tradicije dakle, do "londonske Udbe", od nemetafizičkog "prije viđenog" i predaka do modernih kolonijalizatora ili, posve neideologiziran, od "tjelesnosti" mirisa do pohvalnica ženama, lako se autorovo pjesničko mišljenje i ovdje više zanima za misterij a manje za logos, iako "bujnost i nesvodivost", "kaotičnost i magmatičnost" autorova jezika sugeriraju euforiju i vedrinu, "Iz zapisa slobodnog suhozida", mišljeno konvencionalno i starinski, knjiga je mnogolike brige i zauzetosti.
Brige, naime, za Hrvatsku i zauzetosti za nju, ali i za Subjektovo pravo na razliku i na mišljenje. Ma što o tome mislili samozvani protektori ovoga dijela svijeta.(Ervin Jahić)
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
