Lice i naličje jezične globalizacije
- Nakladnik: Srednja Europa
- Urednik: Barbara Kryzan-Stanojević
- 12/2009.
- 162 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789536979639
- Cijena: 21.24 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga je rezultat rada grupe koja se okupila na projektu Ministarstva znanosti i sporta Republike Hrvatske pod naslovom "Suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura". Kolebanja u preciziranju značenja same riječi globalizacija i određivanju granica pojave nazvane tim imenom bile su motivacija za teme izlaganja na skupu koji je pod naslovom "Lice i naličje jezične globalizacije" održan na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2007. godine.
Cilj tog znanstvenog susreta bio je ukazati na one aspekte globalizacije koji u pohodu argumenata protivnika globalizacije nemaju šansu izići na vidjelo, ukazati na ono što globalizaciju čini pozitivnom. Knjiga koja se usredotočila prije svega na razmjenu mišljenja, osim proširenih tekstova iznesenih tijekom simpozija, sadrži i nekoliko radova mladih istraživača koji su se sa svojim radovima priključili raspravi šireći na taj način krug diskutanata.
Sam je naslov prilično jednoznačan, pa bi se posebno objašnjavanje što on sugerira moglo učiniti nepotrebnim. Ipak, tijekom rada i rasprava pokazalo se da odlučno NE jezičnoj i kulturnoj globalizaciji katkada biva ublaženo definicijom globalizacije koja sama po sebi nije jednoznačna, pa dozvoljava različite interpretacije otvarajući mjesto i za malo drugačiji pristup onome što se događa s jezikom i kulturom u doba europskih integracija.
Europski kontekst suvremenih jezika neminovno se veže uz pojmove globalizacije konzumerizma i amerikanizacije. Pojave što ih ti termini podrazumijevaju i koje bi se trebale odnositi samo na gospodarstvene sfere nagrizle su kulturu i jezik. Integracijski procesi u Europi promatrani kroz prizmu globalizma izazivaju negativne asocijacije i produbljuju osjećaj nelagode i ugroženosti. Vijesti koje kruže u medijima i koje navode prognoze da će u svijetu tijekom sljedećih stotinu godina nestati oko 90% danas postojećih jezika još više pojačava zabrinutost za sudbinu europskih jezika i kultura, osobito onih čija je "izvozna moć" neznatna, jezika koje prati epitet "malih".
Ta atmosfera ugroženosti često sprječava sagledavanje pozitivne strane ujedinjenja Europe te zamjećivanje prilika što ih europski integracijski procesi pružaju manjim jezicima i kulturama. Osjećaj ugroženosti je istodobno povezan s nepovjerenjem u prirodnu moć jezika i kultura o učinkovitosti njihovih obrambenih mehanizama, te vodi prema uvođenju administrativnih mjera (poput restriktivnih zakona o jeziku, zabrana i si.) koje bi trebale jamčiti njihovo očuvanje.
Nestanak "malih" jezika i kultura nije u interesu "velikih". Njihovo je postojanje alibi za velike jezike i kulture. Iako se niti poljski niti hrvatski nisu našli na »crvenoj listi« ugroženih jezika, oni su ušli u krug jezika koje je zatekao val zabrinjavajućih promjena. Prisutnost istovrsnih promjena u više jezika, bez obzira na njihovu tipološku različitost i genetsku udaljenost, nalaže njihovo istraživanje. Podudarnost navedenih promjena sugerira da njihove razloge valja tražiti u jezičnoj zbilji (lijek razvojnih jezičnih procesa, promjene u jeziku) pa i u izvanjezičnom okruženju (političke i društvene promjene, administrativne intervencije u jezik, oblikovanje nacionalne, kulturne i jezične svijesti, globalizacija).
Otkrivanje tili razloga i njihova klasifikacija te stvaranje svojevrsne tipologije tih pojava trebalo bi poslužiti kao osnova za suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura. Dio promjena nije uzrokovan globalizacijom, nego su one prirodan slijed tokova jezičnog razvoja. Borba protiv takvih pojava može naškoditi samome jeziku. Otkrivanje razloga i mehanizama nastanka promjena vodi razumijevanju aktualnih procesa što bi trebalo pridonijeti pronalaženju rješenja. U potragu za otkrivanjem tih razloga krenula je grupa okupljena oko navedenog projekta, a rezultat prve faze njihovih razmišljanja na tu temu je ova knjiga.
Cilj tog znanstvenog susreta bio je ukazati na one aspekte globalizacije koji u pohodu argumenata protivnika globalizacije nemaju šansu izići na vidjelo, ukazati na ono što globalizaciju čini pozitivnom. Knjiga koja se usredotočila prije svega na razmjenu mišljenja, osim proširenih tekstova iznesenih tijekom simpozija, sadrži i nekoliko radova mladih istraživača koji su se sa svojim radovima priključili raspravi šireći na taj način krug diskutanata.
Sam je naslov prilično jednoznačan, pa bi se posebno objašnjavanje što on sugerira moglo učiniti nepotrebnim. Ipak, tijekom rada i rasprava pokazalo se da odlučno NE jezičnoj i kulturnoj globalizaciji katkada biva ublaženo definicijom globalizacije koja sama po sebi nije jednoznačna, pa dozvoljava različite interpretacije otvarajući mjesto i za malo drugačiji pristup onome što se događa s jezikom i kulturom u doba europskih integracija.
Europski kontekst suvremenih jezika neminovno se veže uz pojmove globalizacije konzumerizma i amerikanizacije. Pojave što ih ti termini podrazumijevaju i koje bi se trebale odnositi samo na gospodarstvene sfere nagrizle su kulturu i jezik. Integracijski procesi u Europi promatrani kroz prizmu globalizma izazivaju negativne asocijacije i produbljuju osjećaj nelagode i ugroženosti. Vijesti koje kruže u medijima i koje navode prognoze da će u svijetu tijekom sljedećih stotinu godina nestati oko 90% danas postojećih jezika još više pojačava zabrinutost za sudbinu europskih jezika i kultura, osobito onih čija je "izvozna moć" neznatna, jezika koje prati epitet "malih".
Ta atmosfera ugroženosti često sprječava sagledavanje pozitivne strane ujedinjenja Europe te zamjećivanje prilika što ih europski integracijski procesi pružaju manjim jezicima i kulturama. Osjećaj ugroženosti je istodobno povezan s nepovjerenjem u prirodnu moć jezika i kultura o učinkovitosti njihovih obrambenih mehanizama, te vodi prema uvođenju administrativnih mjera (poput restriktivnih zakona o jeziku, zabrana i si.) koje bi trebale jamčiti njihovo očuvanje.
Nestanak "malih" jezika i kultura nije u interesu "velikih". Njihovo je postojanje alibi za velike jezike i kulture. Iako se niti poljski niti hrvatski nisu našli na »crvenoj listi« ugroženih jezika, oni su ušli u krug jezika koje je zatekao val zabrinjavajućih promjena. Prisutnost istovrsnih promjena u više jezika, bez obzira na njihovu tipološku različitost i genetsku udaljenost, nalaže njihovo istraživanje. Podudarnost navedenih promjena sugerira da njihove razloge valja tražiti u jezičnoj zbilji (lijek razvojnih jezičnih procesa, promjene u jeziku) pa i u izvanjezičnom okruženju (političke i društvene promjene, administrativne intervencije u jezik, oblikovanje nacionalne, kulturne i jezične svijesti, globalizacija).
Otkrivanje tili razloga i njihova klasifikacija te stvaranje svojevrsne tipologije tih pojava trebalo bi poslužiti kao osnova za suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura. Dio promjena nije uzrokovan globalizacijom, nego su one prirodan slijed tokova jezičnog razvoja. Borba protiv takvih pojava može naškoditi samome jeziku. Otkrivanje razloga i mehanizama nastanka promjena vodi razumijevanju aktualnih procesa što bi trebalo pridonijeti pronalaženju rješenja. U potragu za otkrivanjem tih razloga krenula je grupa okupljena oko navedenog projekta, a rezultat prve faze njihovih razmišljanja na tu temu je ova knjiga.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
