Razgovor • 19.01.2026.

Nataša Govedić : Bez slikovnice mozak svijeta bio bi u mraku

Slikovnica je najteža forma. Ona spaja poeziju (u kojoj je sve bitno, svaki detalj) i slikovnost (nova slika svijeta). Bez slikovnice mozak svijeta bio bi u mraku ili u 'tamnoj tvari' odraslih ograničenja, strahova i frustracija. Kroz slikovnicu odrasli ipak priznaju da su odgovorni za ono najkreativnije u ljudskom paketu: djecu.

Razgovor • 29.12.2025.

Samo Rugelj : Bukla je od početka bila zamišljena kao ozbiljna ali i atraktivna revija o knjigama

U jednom trenutku postalo je jasno da u Sloveniji nedostaje pregled onoga što se na knjižnom tržištu uopće događa – koje knjige izlaze, kod kojih izdavača i kome su namijenjene. Prostor za knjigu u dnevnim i tjednim medijima postupno se smanjivao, informacije su postajale fragmentirane i nepregledne. Ideja je bila napraviti publikaciju koja će redovito i sustavno pratiti knjižnu produkciju i tu...

Razgovor • 28.12.2025.

Marko Gregur : U nakladništvo se ne ide zbog pametnih procjena, nego zbog srca i ludila

Stvari treba profesionalizirati. Raditi dvije-tri knjige godišnje ne znači ništa, to je čisti amaterizam, koji uglavnom nema distribuciju ni bilo kakvu prodaju. Nakladnici neka budu nakladnici, a muzeji, knjižnice i lokalne organizacije posvećene zavičajnicima neka rade svoja izdanja. Samo nacionalno relevantno i ono do čega kupac može doći treba se financirati na nacionalnoj razini.

Razgovor • 26.12.2025.

Iva Grković : Knjižnice trebaju biti jedan od institucionalnih nositelja razvoja kritičkog mišljenja

Temeljna zadaća knjižničara je edukacija korisnika, osobito u području razlikovanja pouzdanih i nepouzdanih izvora, provjere informacija i razumijevanja njihova konteksta. Knjižnice ne odbacuju nove medije, ali kontinuirano naglašavaju potrebu za kritičkim pristupom sadržajima te sustavnim razvojem informacijske pismenosti u digitalnom okruženju.

Razgovor • 24.12.2025.

Andrej Blatnik : Iluzija da će knjižno tržište sve urediti samo od sebe nije se ostvarila

Danas se svatko bori za svoje interese. To je velika promjena u odnosu na početak devedesetih, kada smo u knjižnom polju, ali i u mnogim drugim područjima, imali snažnu iluziju da će tržište sve urediti samo od sebe, da će problemi jednostavno nestati. To se nije dogodilo. Tržište je, naprotiv, postalo jedan od glavnih problema, osobito u manjim sredinama poput slovenske i hrvatske.

Razgovor • 21.12.2025.

Snježana Husić : Kome književnost i čitanje nisu najveće strasti u životu, teško da će postati dobar pisac ili dobar književni prevodilac

Razgovor • 17.12.2025.

Mario Kolar : Književna je kritika danas više prisutna nego vidljiva

Razgovor • 13.12.2025.

Edi Matić : Honorari pisaca ne uspijevaju sustizati povećanja cijena i troškova

Razgovor • 11.12.2025.

Boris Perić : Kafkin 'Preobražaj' je dobrim dijelom i političko štivo

Razgovor • 26.11.2025.

Ana Kuzmanić : Umjetnost dopušta i nemoguća pitanja

Čini mi se da nam svima nedostaje dijeljenje iskustva umjetnosti, možda smo preužurbani, a za takve susrete treba izdvojiti vrijeme. I nema veze je li umjetničko djelo o kojem razgovaramo dobro ili loše, čak je ponekad rasprava i bolja kad je loše (smijeh). Važno je stvoriti povjerenje, sigurnu zonu u kojoj se ne trebaš autocenzurirati, to je nevjerojatno plodno.

Razgovor • 31.10.2025.

Fernando Aramburu: Književnost čuva sjećanje na unutarnji život ljudi

Razgovor • 15.10.2025.

Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno

Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.

Moderna vremena

Razgovor ×