Kemija je znanost koja je čovječanstvu podarila brojne (i potencijalno i stvarno) opasne molekule, poput eksploziva i bojnih otrova, ali je omogućila i otkrivanje ili sintetiziranje mnogih korisnih molekula, poput lijekova i mnogostruko primjenjivih materijala. Kemija stalno pronalazi nove primjene već poznatih spojeva te istodobno stvara ili nailazi na nove izazove i pronalazi rješenja za njih. Po tome je jedna od znanosti s najvećim utjecajem na svakodnevni život čovjeka, a knjiga "25 molekula koje su promijenile svijet" to jasno i slikovito predočuje.

Autori Ljiljana Fruk i Bernd Lintermann izabrali su i vizualno prikazali 25 molekula koje su u značajnoj mjeri djelovale na razvoj čovjeka i trajno oblikovale način na koji živimo i mislimo. Neke od tih molekula postoje u prirodi, a neke je čovjek proizveo u laboratoriju. Svijet koji poznajemo nezamisliv je i bez jednih i bez drugih.

U nastojanju da se znanost približi čitateljima koji se njome ne bave, odabrane molekule opisane su zanimljivo i poticajno i to na dvije razine: prva razina prilagođena je djeci i mladim čitateljima bez predznanja kemije, a druga razina primjerena je starijoj djeci i odraslima.

Osim popularizacije znanosti knjiga teži osvješćivanju proturječnosti u znanosti koje snažno utječu na razne aspekte društva, npr. obitelj, zdravstvo, etiku, politiku, kulturu i gospodarstvo. Svijest o tim proturječnostima omogućuje ne samo bolje razumijevanje strukture i djelovanja prirode koja nas okružuje, nego i procesa koji su oblikovali i još uvijek oblikuju ljudsko društvo.

Svaka molekula prikazana je na zasebnoj stranici i ilustrirana je stereoskopskim prikazom, odnosno može se gledati trodimenzionalno, uz pomoć pasivnih 3D naočala koje su sastavni dio knjige.

Ljiljana Fruk rođena je u Krapini 1975. godine. Srednju školu završila je u United World College of the Adriatic u Duinu, u Italiji, gdje je 1995. stekla međunarodnu maturalnu svjedodžbu International Baccalaureate. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1999. kemiju. Doktorski studij završila je na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu, gdje je 2004. obranila doktorsku disertaciju na području biospektroskopije. Postdoktorsko istraživanje na području nanotehnologije nastavila je u grupi Christofa Niemeyera na Sveučilištu u Dortmundu (2004.–2008.), a od 2008. do 2014. radila je kao voditeljica istraživačke skupine Photoactivable Nanodevices u DFG Centru za funkcionalne nanostrukture na Tehnološkom institutu u Karlsruheu (KIT), gdje je 2014. godine i habilitirala na području organske kemije. Od 2015. predaje kemiju na Sveučilištu Cambridge, s fokusom na organske nanostrukturirane materijale, modifikacije proteina i umjetne enzime.

U svom znanstvenom radu bavi se sintetskom kemijom i razvija instrumentalne tehnike za kreiranje bio-nano elemenata, što uključuje modifikaciju DNK i njenu izvangenetičku primjenu (npr. DNK kao medij za pohranu podataka).

Objavila je knjigu Oligonucleotide Labeling and Detection by SERRS (2013.) te više desetaka znanstvenih članaka u međunarodnim znanstvenim časopisima. S veseljem se bavi popularizacijom znanosti i sudjeluje u interdisciplinarnim projektima koji povezuju znanost i umjetnost. Bila je znanstvena kustosica interaktivne instalacije Molecules That Changed the World (2013.) i umjetničko-znanstvene izložbe Globale – Exo-Evolution: Future Is Here (2015.–2016.) u Centru za umjetnost i medije u Karlsruheu. Uredila je knjigu Molecular Aesthetics (s Peterom Weibelom, ZKM / MIT Press, 2013.) i objavila više članaka o povezanosti nanotehnologije i društva (s Paulom Youngmanom, Washington & Lee University).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.