Svjedočimo li posljednjem činu tragedije koja se u Bosni ponavlja stoljećima? Još od upada Eugena Savojskog u Bosnu, narod je gajio nadu da je moguća promjena. O tom pohodu govori prvi dio romana pod nazivom Rekvijem. Kada je Savojski lako osvajao bosanske predjele, katolicima se činilo da je došao spas, no sve je završilo paležom Sarajeva i egzodusom Hrvata. Josip Mlakić kroz zapise franjevaca oživljava to vrijeme i očaj koji jedna zajednica i narod proživljavaju.

Drugi dio, Južnije od raja, smješten je u vrijeme Svjetskoga prvenstva u Rusiji, hrvatska nogometna reprezentacija grabi prema finalu, a iz jednog gotovo napuštenog hrvatskog sela polako odlaze i posljednji stanovnici, neki umiru, a neki sreću vide na Zapadu. U njegovu je središtu Ivo, čovjek koji je u ratu izgubio sina i traži njegove posmrtne ostatke, on pazi na cijelo selo koje samo jednom godišnje posjećuju njegovi nekadašnji stanovnici.

"Rekvijem" zrcali prošlost i sadašnjost, jer one ne mogu jedna bez druge. Josip Mlakić napisao je bolan diptih o vremenima iseljavanja, o dobu kada ni najustrajniji ne mogu preživjeti. Rekvijem je velik i veličanstven roman o Bosni, o zemlji koja nestaje, no iznad svega roman o pokušajima čovjeka da savlada i prevlada sebe i svoja ograničenja.

Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Gornjem Vakufu te se bavi književnošću i pisanjem scenarija. Objavio je zbirke priča "Puževa kućica" (1997.), "Odraz u vodi" (2002.), "Obiteljska slika" (2002.), "Ponoćno sivo" (2004.), zbirku poezije "Oči androida" (2004.) i romane: "Kad magle stanu" (2000.), "Živi i mrtvi" (2002.), "Psi i klaunovi" (2006.), "Tragom zmijske košuljice" (2007.), "Čuvari mostova" (2007.), "Ljudi koji su sadili drveće" (2010.), "Planet Friedman" (2013.), "Božji gnjev" (2014.), "Svježe obojeno" (2014.), "Majstorović i Margarita" (2016.), "Bezdan" (2016.), "Crni gavran i bijele vrane" (2018.), "Skica u ledu" (2018.), "Evanđelje po Barabi" (2019.), "O zlatu, ljudima i psima" (2020.), "Na Vrbasu tekija" (2021.), "Druga Noina arka" (2022.) i "Izgaranje" (2023).

Roman "Živi i mrtvi" donio mu je 2002. V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman "Svježe obojeno", a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta za "Božji gnjev" 2014. i za "Crni gavran i bijele vrane" 2018. Za roman "Skica u ledu" dobio je Nagradu Mirko Kovač 2018.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.