Adam Smith
Bogatsvo naroda : Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda
- Nakladnik: Masmedia
- Nakladnik: Poslovna knjiga
- Prijevod: Marijan Hanžeković
- 03/2007.
- 940 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789531575041
- Cijena: 26.41 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Djelo «Bogatstvo naroda» podijeljeno je u pet knjiga. U prve dvije knjige Adam Smith iznosi teorijske postavke, a u preostale tri na osnovi povijesnog materijala i na mnoštvu svakodnevnih primjera objašnjava fenomene kao što su različit napredak bogatstva kod različitih naroda, sustavi političke ekonomije i učinci koje su te teorije proizvele u različitim vremenima i narodima, te financije, odnosno prihodi i rashodi vladara ili države, te državni dugovi.
Smithovo je djelo imalo pred sobom dva cilja: prodrijeti u unutrašnjost filozofije buržoaskog društva i, s druge strane, opisati životne oblike tog društva onako kako se oni pokazuju prema van. Htio je prikazati i njegovu unutarnju povezanost te pronaći odgovarajuće pojmove i definicije. Smithove je rezultate prihvatio i razvio Ricardo, a Marx ih je zatim kritički uklopio u svoj sustav političke ekonomije.
Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smithu, ima podjela rada. S time je povezana i veća proizvodnost. Nadalje, Smith smatra kako je rad izvor svog bogatstva. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće.
Smith, doduše, ne vidi razliku između podjele rada u društvu i unutarnje podjele rada u manufakturi, odnosno miješa društvenu i tehničku podjelu rada. Također, odnos između podjele rada i zamjene robe postavlja obrnuto. Po njemu, "sklonost za mijenjanje izvorno uzrokuje podjelu rada". Za podjelu rada i zamjenjivanje proizvoda tog rada potrebno je sredstvo zamjene – novac. Dokazao je da je novac roba koja se zbog zamjene dobara izdvojila iz ostale robe.
Smithove ideje nisu utjecale samo na znanstvene i književne krugove onog vremena, već i na praktičnu politiku. Adam Smith nije otkrio nikakve vječne i nepromjenljive ekonomske zakone, ali njegov je doprinos nesumnjivo velik utoliko što je otkrio, kako Hanžeković zaključuje na kraju svoga predgovora, "jedan dio istine koja se 'kao kruh naš svagdanji mora osvajati svaki dan iznova, a u tom su znanost i učenost, kao i u svim ostalim svojim zadacima, samo ogledalo života'".
Ovaj klasik ekonomske misli, napisan u 18. stoljeću za tadašnje intelektualce, namijenjen je ekonomistima, sociolozima, politolozima, pravnicima i svima onima koji žele proširiti svoje poznavanje političke ekonomije i temelja ekonomske znanosti.
Adam Smith (1723 – 1790), škotski ekonomist i etičar. Najpoznatiji je predstavnik engleske klasične političke ekonomije i autor više rasprava od kojih je najznačajnija upravo «Bogatstvo naroda» («An Inquiry Into the Nature and Causes of the Wealth of Nations»).
Smithovo je djelo imalo pred sobom dva cilja: prodrijeti u unutrašnjost filozofije buržoaskog društva i, s druge strane, opisati životne oblike tog društva onako kako se oni pokazuju prema van. Htio je prikazati i njegovu unutarnju povezanost te pronaći odgovarajuće pojmove i definicije. Smithove je rezultate prihvatio i razvio Ricardo, a Marx ih je zatim kritički uklopio u svoj sustav političke ekonomije.
Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smithu, ima podjela rada. S time je povezana i veća proizvodnost. Nadalje, Smith smatra kako je rad izvor svog bogatstva. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće.
Smith, doduše, ne vidi razliku između podjele rada u društvu i unutarnje podjele rada u manufakturi, odnosno miješa društvenu i tehničku podjelu rada. Također, odnos između podjele rada i zamjene robe postavlja obrnuto. Po njemu, "sklonost za mijenjanje izvorno uzrokuje podjelu rada". Za podjelu rada i zamjenjivanje proizvoda tog rada potrebno je sredstvo zamjene – novac. Dokazao je da je novac roba koja se zbog zamjene dobara izdvojila iz ostale robe.
Smithove ideje nisu utjecale samo na znanstvene i književne krugove onog vremena, već i na praktičnu politiku. Adam Smith nije otkrio nikakve vječne i nepromjenljive ekonomske zakone, ali njegov je doprinos nesumnjivo velik utoliko što je otkrio, kako Hanžeković zaključuje na kraju svoga predgovora, "jedan dio istine koja se 'kao kruh naš svagdanji mora osvajati svaki dan iznova, a u tom su znanost i učenost, kao i u svim ostalim svojim zadacima, samo ogledalo života'".
Ovaj klasik ekonomske misli, napisan u 18. stoljeću za tadašnje intelektualce, namijenjen je ekonomistima, sociolozima, politolozima, pravnicima i svima onima koji žele proširiti svoje poznavanje političke ekonomije i temelja ekonomske znanosti.
Adam Smith (1723 – 1790), škotski ekonomist i etičar. Najpoznatiji je predstavnik engleske klasične političke ekonomije i autor više rasprava od kojih je najznačajnija upravo «Bogatstvo naroda» («An Inquiry Into the Nature and Causes of the Wealth of Nations»).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
