"Iznosim tvrdnju da smo, jednako kao i sve ostale životinje, samo strojevi koje određuju naši geni. Naši su geni, poput uspješnih gangstera iz Chicaga, uspjeli u nekim slučajevima i po više milijuna godina preživjeti u izrazito natjecateljskom svijetu. To nam daje pravo očekivati od naših gena određena svojstva. Ja tvrdim da je nemilosrdna sebičnost dominantna osobina koju treba očekivati od svakog uspješnog gena. Ta sebičnost gena obično će dati povod sebičnosti u ponašanju jedinke. (...)

Oni nisu izumrli, jer to su stari majstori umjetnosti u preživljavanju. Ali ne tražite ih kako slobodno plutaju u moru jer su od te viteške slobode odavno odustali. Sada se gomilaju u velikim kolonijama, sigurni unutar golemih trapavih robota, zapečaćeni i odvojeni od vanjskoga svijeta, s kojim komuniciraju vijugavim, posrednim putovima i kojima upravljaju putem daljinske kontrole. Oni se nalaze u vama, u meni, stvorili su nas, naše tijelo i duh; njihovo očuvanje konačni je smisao našeg postojanja. Dug put su prešli ti umnoživači. Sada se kreću pod nazivom geni, a mi smo njihovi strojevi za preživljavanje."

Novo, jubilarno izdanje (s novim predgovorom autora) najpoznatije knjige na svijetu o evoluciji i o genima te njihovoj upravljačkoj ulozi u našim životima. Pisana na način razumljiv svakome čitatelju, stručnjaku i nestručnjaku, otkriva fascinantnu istinu o našem, tri milijarda godina starom nasljeđu.

Borba za opstanak, i varijabilnost prirodnih i kulturnih replikatora univerzalna su obilježja života. Teorija o sebičnome genu najradikalnija je verzija darvinizma - za razliku od klasičnog Darwinovog poimanja evolucije, ona tvrdi da se darvinistička borba za opstanak, opstanak najboljih i selekcija, odvija među genima a ne među jedinkama ili vrstama. Biološke su jedinke naprotiv puki nositelji, ljušture gena, replikatora informacije. Geni iskorištavaju tijela biljaka i životinja za svoj opstanak - i zato Dawkins jedinke prirodnih vrsta naziva "darvinističkim strojevima za opstanak".

Ova važna knjiga i do dana današnjeg je ostala jednako zanimljiva i vrijedna kao i kad je napisana prije 30 godina, a stalno nova izdanja potvrđuju njenu neprolaznost. Svrstava se onih nekoliko malobrojnih majstorskih djela koje će se čitati još generacijama i trebao je pročitati svatko tko iole razmišlja o prirodi oko sebe i u sebi.

***

Richard Dawkins  (Nairobi, Kenija, 26. ožujka 1941.), eminentni britanski etolog, teoretičar evolucije i popularno-znanstveni pisac, voditelj katedre Charlesa Simonyija na Oxfordskom sveučilištu.Dawkins je prvi puta u središte pažnje došao 1976. knjigom «Sebični gen» («The Selfish Gene») koja je popularizirala gensko-centrični pogled na evoluciju i u rječnik uvela termine mem i memetika. Od tada je napisao nekoliko popularnih knjiga o evoluciji i pojavio se u brojnim televizijskim emisijama o evolucionarnoj biologiji, kreacionizmu, i religiji. Autor je popularne knjige «Iluzija o Bogu».Dawkins je ateist, humanist i skeptik; kao komentator znanosti, religije i politike jedan je od najpoznatijih anglosaksonskih intelektualaca. Opisuju ga i nadimkom "Darwinov rottweiler."

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.