Pripovijedanje Zorana Ferića u "Djeci Patrasa" praznik je jezične i asocijativne inventivnosti, stalno klizanje granicom stvarnog i mogućeg, istinitog i pričinjenog. Posebno je to važno stoga što Ferić nema nikakvu drugu ambiciju do ispričati nam priču o životnim zgodama jednog veselog paćenika kakvih je na tisuće oko nas, i kakvi smo i mi sami, različitog samo u tome što je odlučio prijeći granicu vlastitih snatrenja te oproba i ostvari ono što kod sredovječnika ostaje u cenzuriranom posjedu najintimnije muške fantazije.

Ferićeva opsesija bolešću, vidljiva u manjoj ili većoj meri u svim njegovim pričama i romanima, a bolest je uvijek znak simboličkog prisustva smrti u svakom trenutku žive svijesti, ovdje dobiva gotovo metafizičku snagu, pritom neodoljivo, fatalno privlačnu, s neizbježnim novelističkim, melankoličnim akordom na samom kraju.
 
"Djeca Patrasa" jedan su od najljepših ljubavnih romana koje smo čitali u posljednje vrijeme. Iako je riječ o „zabranjenoj ljubavi” profesora i bolesne učenice, komisije zaćudoređe mogu ostati mirne jer je sve što se među njima događa, a događa se ljubav, više nego literarno utemeljeno. (Jagna Pogačnik, Jutarnji list)

***

Zoran Ferić rođen je 1961. godine u znaku Blizanaca, ali u horoskop vjeruje samo ako piše nešto dobro. Kad je pošao u osnovnu školu na zagrebačkoj Šalati, već prvog dana u školskom dvorištu upao je u pseće govno i smrdio do kraja dana. Posve simptomatično za kasnijeg pisca bizarnih proza u kojima se ponekad pojavljuje i pseći izmet. Gimnaziju je polazio u istoj zgradi gdje i osnovnu školu, samo u drugom turnusu. Onda je na neko vrijeme napustio spomenutu građevinu i diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu. Nekoliko godina nakon diplome opet se vratio u istu zgradu u Mesićevoj 35 i od tada kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji muči djecu Homerom i Marulićem.

Novinske tekstove i priče objavljivao je u časopisima od 1987. godine, ali prvu zbirku priča "Mišolovka Walta Disneya" objavio je relativno kasno, 1996. u zagrebačkoj Nakladi MD. Za drugu knjigu priča "Anđeo u ofsajdu", objavljenu 2000. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski i nagradu Jutarnjeg lista, a romani "Smrt Djevojčice sa Žigicama" i "Djeca Patrasa" ušli su u finale nagrade Jutarnjeg lista. Od 2000. piše kolumnu u Nacionalu pod naslovom 'Otpusno pismo', a njihov izbor objavljen je pod istim naslovom 2003.

Roman je prvi puta objavljen 2005. godine u izdanju Europapress holdinga.

Zoran Ferić, rođen je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. Gimnaziji u Zagrebu. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine. Prvu knjigu priča, "Mišolovka Walta Disneya", objavio je 1996. godine u Nakladi MD. Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, "Anđeo u ofsajdu", objavljenu 2000. dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Prvi roman "Smrt djevojčice sa žigicama" objavio je 2002. godine, a sljedeće godine izlazi mu zbirka kolumni pod naslovom "Otpusno pismo" koje je pisao za tjednik Nacional. Roman "Djeca Patrasa" objavio je 2005. u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Nakon šest godina pisanja, 2011. izlazi mu roman "Kalendar Maja" za koji je dobio Nagradu Vladimir Nazor, Nagradu Jutarnjeg lista, Nagradu Grada Zagreba i Nagradu pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni "Apsurd je zarazna bolest" izašla je 2012. godine. Tri godine poslije javlja se novim romanom "Na osami blizu mora" (2015.) za koji dobiva Nagradu Fran Galović, a 2020. romanom "Putujuće kazalište" za koji je ponovo dobio Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolju proznu knjigu.

Do sada je objavio tri slikovnice, "San ljetne noći" (Nagrada Grigor Vitez, 2019.), "Suze svetog Lovre" (2020.) i "Romeo i Julija" (2021.). Godine 2018. izabran je za predsjednika Hrvatskog društva pisaca. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.