Knjiga sadrži 1046 natuknica u kojima autorica, poznata po preciznom i duhovitom njegovanju hrvatskoga jezika, na popularan način savjetuje čitatelje kako da bolje i jasnije formuliraju svoje misli (i svladaju strah od vlastita standardnoga jezika).

"Nives Opačić jedna je od onih malobrojnih jezikoslovaca praktičara kojima je u prvom planu skrb o kultiviranju pisanoga i govornoga izraza. U ovoj je knjizi, kojom će zacijelo uspješno prodrijeti do prosječnog hrvatskog govornika, u jednostavnoj i praktičnoj abecednoj formi sabrala sva svoja praktičarska iskustva i teorijske spoznaje. Ovo je hvalevrijedno djelo namijenjeno široj čitalačkoj publici i svima kojima je do hrvatskoga jezika i jezične kulture stalo."

"Nikad nisam ljudima govorila da u hrvatskom standardnom jeziku 'tako mora biti', nego sam im uvijek nastojala i objasniti zašto mislim da je 'tako bolje' ili jedino pravilno. Naravno, ljudi uvijek imaju izbor da prihvate ili ne prihvate ono što im predlažem. Neću ovdje prepričavati što sve možete naći u knjizi, to će svatko za sebe pronaći sam, no među više od 1000 natuknica vjerujem da će mnogi naći odgovor na svoje dvojbe, utvrditi znanje koje su davno stekli, osvježiti štošta što su zaboravili, iznenaditi se koliko ljudi uporno griješi i u onome što nam se obično čini da je samo po sebi razumljivo, a mladi naučiti i nešto novo."

Nives Opačić rođena je 1944. u Vukovaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1968. Jugoslavenske jezike i književnosti te Komparativnu književnost, a Češki jezik i književnost kao dopunu studija. Godine 1973. magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radom Red riječi u djelima suvremenih hrvatskih pisaca. Mentor joj je bio prof. dr. Ljudevit Jonke.

Od 1974. do 2004. predavala je Kulturu govorenja, čitanja i pisanja studentima kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1972. do 1974. radila je kao ugovorni lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, a od 1979. do 1981. na Sveučilištu u Rimu. Drži radionice za prevoditelje raznih struka i profila (književne i stručne), a niz godina predavala je hrvatski kao drugi i strani jezik strancima (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u inozemstvu). Kao jezična savjetnica i recenzentica surađuje s gotovo svim većim hrvatskim izdavačkim kućama (Školska knjiga, Profil, Ljevak, Alfa, Mozaik knjiga, Forum itd.). 

Godine 1972. osnovala je Društvo hrvatskih lektora (kojemu je u dva mandata bila i predsjednica). Znanstvene i stručne radove objavljuje u časopisima »Jezik«, »Filologija«, »Radovi Zavoda za slavensku filologiju«, »Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje«, a nekoliko stotina u obrazovnim emisijama Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije (emisije Govorimo hrvatski, Jezikomjer, Hrvatski u zrcalu, Jezični petak, Navrh jezika, Trenutak spoznaje). Od 1999. piše u »Vijencu«, listu za kulturu Matice hrvatske (stalna jezikoslovna rubrika), a povremeno i u »Hrvatskoj reviji«. 

Sudjelovala je u lingvističkim projektima, a od 2002. službeno je u mirovini, no znanstvenim radom bavi se i dalje. Piše knjige i članke o hrvatskom jeziku, predaje o hrvatskom jeziku po cijeloj Hrvatskoj, a po nekim njezinim tekstovima učenici jedne osnovne zagrebačke škole (na Žitnjaku) pripremili su sa svojom profesoricom (S. Čubrilo) igrokaz za Lidrano.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.